Bivši predsjednik Kosova Hashim Thaci u srijedu će u Hagu saznati presudu u procesu za ratne zločine i zločine protiv čovječnosti, zajedno s još trojicom bivših čelnika Oslobodilačke vojske Kosova (OVK).
Thaci je optužen za više tačaka, uključujući ubistva, mučenje i progon, zajedno s Kadrijem Veselijem, Rexhepom Selimijem i Jakupom Krasniqijem.
Tužioci pred Specijaliziranim vijećima Kosova zatražili su maksimalnu kaznu od 45 godina zatvora za svu četvoricu, dok su optuženi odbacili navode tužilaštva.
Uoči izricanja presude, hiljade ljudi okupile su se tokom vikenda u Prištini kako bi pružile podršku optuženima. Centralni gradski trg bio je ispunjen demonstrantima s crveno-crnim albanskim zastavama, a širom grada postavljeni su portreti četvorice bivših pripadnika OVK i veliki digitalni sat koji odbrojava do objave presude. Na jednom od transparenata pisalo je: “U ime naroda, proglasite ih nevinima.”
Thaci je u februaru, na kraju gotovo trogodišnjeg suđenja, rekao sudijama: “Tokom cijelog života bio sam uz narod Kosova braneći slobodu, život i dostojanstvo. Uvijek sam se vodio zapadnim idealima demokratije, jednakosti i pravde.”
Prema navodima tužilaca, optuženi su tokom perioda djelovanja u OVK na meti imali političke protivnike i civile koje su smatrali saradnicima i izdajnicima.
Sud u Hagu, koji podržava Evropska unija, uglavnom zapošljava međunarodno osoblje zbog bojazni za sigurnost svjedoka. Dvojica čelnika udruženja ratnih veterana Kosova 2022. godine osuđena su zbog zastrašivanja svjedoka nakon objave povjerljivih procurjelih dokumenata.
Thaci se suočava i s odvojenim suđenjem za zastrašivanje svjedoka, koje bi trebalo početi kasnije ovog mjeseca. Nakon rata politički se uspinjao do funkcije predsjednika Kosova, ali je podnio ostavku kako bi se branio pred sudom u Hagu.
U ratu na Kosovu 1998. i 1999. godine poginulo je oko 13.000 ljudi, većinom etničkih Albanaca. Borbe su okončane nakon 78 dana NATO-ovih zračnih udara na srpske snage, dok je oko milion kosovskih Albanaca protjerano iz svojih domova.
Kosovo je 2008. proglasilo nezavisnost od Srbije, koju Beograd i dalje ne priznaje, a odnosi dvije strane ostaju zategnuti uprkos višegodišnjim pregovorima uz posredovanje Evropske unije i podršku Sjedinjenih Američkih Država.