Demokratski front dobijao je tajne novčane iznose od Ruske Federacije, u okviru pokušaja Moskve da ojača uticaj u inostranstvu. To je Glasu Amerike saopćio izvor iz administracije SAD-a koji je upoznat sa konkretnim slučajem.
On nije objelodanio tačne iznose, ali navodi kada je sve počelo.
“Saradnici Olega Deripaske obezbjeđivali su fondove Demokratskom frontu 2016. i vjerovatno prije izbora 2018. godine putem neadekvatnih ugovora i off shore kompanija. U Albaniji smo vidjeli da je 2017. Rusija obezbjedila Demokratskoj stranci oko pola miliona dolara kroz kompanije koje prikrivaju nezakonite aktivnosti”, saopćio je izvor.
Pored Demokratskog fronta, na isti je način finansiran i Milorad Dodik u bosansko-hercegovačkom entitetu Republika Srpska.
“Obavještajna zajednica je zabilježila povećanje te aktivnosti 2014. godine do danas. Među primjerima koji su izneseni, u Bosni, prije izbora 2018. godine, Konstantin Malofejev tajno je pomagao finansiranje predsjedničke kampanje Milorada Dodika. Taj primjer pokazuje da Rusija nije ispunila obećanje da ulaže u ekonomski razvoj Republike Srpske, već je umjesto toga omogućavala korupciju vladajuće stranke i stvorila nejednake uslove za opozicione stranke”, naveo je izvor iz administracije.
Visoki zvaničnik američke administracije je na brifingu, na kojem su objavljeni dijelovi izvještaja američkih obavještajnih službi, saopštio da je Rusija, od 2014, uplatila više od 300 miliona dolara političkim strankama, zvaničnicima i političarima u više od dvadeset zemalja svijeta – u okviru napora Moskve da stekne uticaj u inostranstvu.
Saopšteno je i da Sjedinjene Država očekuju da će se Rusija narednih mjeseci sve više okretati tajnom političkom finansiranju da bi podrila međunarodne sankcije, uvedene zbog rata u Ukrajini, i održala uticaj u inostranstvu.
Ruski napori bili su pokušaj da se manipuliše demokratijama iznutra i “Rusi pokušavaju da daju prednost određenim političkim strankama i podriju demokratiju u svim tim zemljama”, naveo je zvaničnik iznoseći detalje prve procjene ruskih napora da utiče na politiku drugih zemalja, koju je uradila američka obavheštajna zajednica.
“Mislimo da je ovo samo vrh ledenog brijega, i u kontaktu smo sa saveznicima i partnerima da bi prikupili više informacija o ovoj prijetnji”, rekao je zvaničnik, koji je u obraćanju novinarima insistirao na anonimnosti.
Takođe je dodao da je Washington skinuo oznaku tajnosti sa pojedinih informacija dijelom i zbog očekivanja da će se Rusija “sve više oslanjati na sredstva tajnog uticaja” narednih mjeseci.
Zvaničnik je u obraćanju novinarima rekao i da se povjerljive informacije dijele sa zemljama da bi im se pomoglo da se suprotstave uticaju Moskve.
“Ukazivanjem na rusko tajno političko finansiranje i ruske pokušaje da podrije demokratske procese, upozoravamo ove strane partije i kandidate da, ako tajno prime ruski novac, mi to možemo razotkriti i razotkrićemo”, poručio je visoki zvaničnik Bidenove administracije.
Naglasio je i da Washington želi da podigne svijest na globalnom nivou o prijetnji ruskog tajnog političkog finansiranja i da “jasno stavi do znanja da postoje mjere” da se na to odgovori.
O rezultatima obavještajne procjene i koracima koji se preduzimaju za suzbijanje te prijetnje, kako je saopšteno, depešom su informisane zemlje koje su bile pozvane na Samit za demokratiju i “nekoliko dodatnih vlada” – ukupno više od 110 zemalja.
Američka obavještajna zajednica također, iza zatvorenih vrata, brifira određene zemlje o ruskom tajnom finansiranju čija su meta” njihove specifične političke sredine”, saopšteno je na brifingu.
“Dijeljenjem ovih informacija, želimo da omogućimo više od 100 vlada da preduzmu nezavisnu akciju protiv ove prijetnje koja podriva njihovu demokratiju. Očekujemo da nam zemlje, koje smo obavijestili, daju svoje informacije o ruskom tajnom političkom finansiranju, što će onda povećati naše razumijevanje ove prijetnje”, zaključio je američki zvaničnik, uz ocjenu da je riječ o globalnom fenomenu za koji je potreban koordinisani odgovor.