Naredni su mjeseci od historijskog značaja za Sandžak. Slijede dva izuzetno važna događaja: popis stanovništva i izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće.
I jedan i drugi događaj dugoročno će utjecati na sudbinu ne samo sandžačkih već i svih Bošnjaka u Republici Srbiji. Toga su svjesni svi akteri predstojećih događaja.
Popis stanovništva u Republici Srbiji od izuzetnog je značaja za bošnjački narod. To će biti jedinstvena šansa za bošnjački narod da ispravi greške i propuste koji su napravljeni tokom popisa 2011. godine, a koji su imali tragične posljedice čitavu deceniju po naš narod. Ako se jedna greška može definirati kao posljedica neraščišćenih nacionalnih dilema i nedoumica u pogledu naziva nacionalnog korpusa, pa i nedovoljne zrelosti nacionalne svijesti, druga greška nažalost je bila posljedica pogrešne procjene i odluke nekih političkih faktora u Sandžaku. I jedno i drugo imalo je izuzetno loše posljedice po naš narod.
Jednostoljetna nominacija našeg naroda pod vjerskom odrednicom Musliman, s velikim M, očigledno se teško i mukotrpno prevazilazi. Evidentno je da je takvo nacionalno nominiranje kod jednog dijela Bošnjaka ostavilo mnogo dublji trag nego što smo i očekivali. Čak je još uvijek kod jednog dijela našeg naroda prisutan i bezrazložni strah da će odricanjem od ovog nacionalnog naziva biti ugrožena vjerska komponenta. Naravno da je takvo razmišljanje pogrešno.
Vraćanjem tradicionalnom nacionalnom imenu Bošnjak ne gubi se ništa u vjerskom pogledu, jer izjašnjavanjem da smo pripadnici vjere islam, mi jasno i izričito potvrđujemo da smo muslimani. To je jedna trajna i neuništiva tekovina. Razumljivo je i da je puno stoljeće tretiranja jednog naroda pod vjerskom odrednicom ostavilo određenog traga, pa i navike koje se jedan dio njegovih pripadnika teško odriče.
Međutim, svako dalje vezivanje za vjerski naziv nacije postaje više nego opasno i štetno. S jedne strane, to dovodi do situacije da od jednog naroda pravimo dva, a s druge strane, da se nad onim dijelom našeg naroda koji se i dalje ovako izjašnjava mnogo lakše vrši uporni proces denacionaliziranja i nacionalnog negiranja od naših većinskih susjeda.
Da bi se ova tragična situacija prevazišla, neophodna je uporna i sistematska edukacija našeg naroda, u svim mogućim formama, kako bi broj onih koji će se na narednom popisu izjasniti kao Bošnjaci što više primakao stoprocentnom iznosu, a broj onih koji i dalje uporno sebe nominiraju vjerskom odrednicom drastično se umanjio.
Da bi se u ovom mukotrpnom procesu što više uspjelo, neophodno je maksimalno raditi na edukaciji našeg naroda u svim formama i iskoristiti svaki od narednih dana prije popisa u tu svrhu. Ne treba takve ljude osuđivati zbog zabluda u kojima se još uvijek nalaze, već kroz sve oblike komunikacije i edukacije utjecati da se ovaj pogrešan trend u nacionalnom tretiranju i nominiranju minimizira i što prije eliminira.
Tu moraju ključnu ulogu odigrati prije svega: Bošnjačko nacionalno vijeće kao krovna institucija bošnjačkog naroda u Republici Srbiji, potom Islamska zajednica sa svim njenim potencijalima i cjelokupnom strukturom, bošnjačke političke partije i nevladine organizacije bošnjačke provenijencije.
Svi navedeni faktori itekako su odgovorni za uspjeh ili, ne daj Bože, neuspjeh predstojećeg popisa stanovništva.
Da je situacija veoma ozbiljna, pokazuju podaci iz popisa iz 2011. godine i u srbijanskom i u crnogorskom dijelu Sandžaka i šire. U Republici Srbiji na popisu 2011. godine 20.301 Bošnjak se izjasnio pod vjerskom odrednicom Musliman, a u Crnoj Gori 20.537 Bošnjaka se tako izjasnilo, dok se u Srbiji 145.278 naših sunarodnjaka izjasnilo da su Bošnjaci, u Crnoj Gori 53.606 naših sunarodnjaka se upisalo da su Bošnjaci.
Dok su se u Republici Srbiji pripadnici našeg naroda izjašnjavali na dva načina – kao Bošnjaci i Muslimani, nacionalno izjašnjavanje našeg naroda u Crnoj Gori dostiglo je nivo nacionalne tragedije. Naime, u Crnoj Gori se naš narod izjašnjavao na deset načina. Mada se većina izjasnila ili da su Bošnjaci ili Muslimani, manji dio se izjašnjavao i da su: Bosanci, Muslimani-Crnogorci, Crnogorci-Muslimani, Bošnjaci-Muslimani, Muslimani-Bošnjaci, Crnogorci, Jugoslaveni i Ostali. Ovakvu neozbiljnost u izjašnjavanju više nikada ne smijemo sebi dozvoliti. Mi smo malobrojan narod i ne smijemo svoje brojčano stanje nemilice rasipati u više nacionalnih nominacija i kategorija.
Na prošlom popisu u Republici Srbiji neki važni akteri iz političkog i vjerskog života Sandžaka predvođeni Muamerom Zukorlićem pozvali su Bošnjake da bojkotuju popis. Nažalost, jedan nezanemarljiv dio sandžačkih Bošnjaka poslušao je ovu preporuku i nije popisan. Tako je pričinjena ogromna šteta. Ispalo je da u Republici Srbiji živi znatno manje našeg naroda nego što nas doista ima.
Prvo je ostavilo ogromne negativne nacionalne, političke i ekonomske posljedice. Brojčano stanje Bošnjaka veoma je bitan faktor i unutar države i pred međunarodnom zajednicom u procesu borbe za rješavanje pitanja statusa Sandžaka i statusa bošnjačkog naroda. Veća brojnost daje ozbiljnije šanse u rješavanju ovih pitanja.
Drugo, sandžačke općine od Republike Srbije dobijaju finansijska sredstva, pravo na broj radnih mjesta, investicija i drugo u skladu s brojem stanovnika. Svako smanjivanje broja stanovnika ima za posljedicu i smanjivanje svih ovih dobiti.
Ono što je u Sandžaku i uopće u Republici Srbiji u posljednje vrijeme isto pravilo štetu pravilnom i jedinstvenom nacionalnom izjašnjavanju bilo je i mešetarenje jedne nevladine organizacije s Kosova koja je imala logističku podršku nekih političkih faktora u Sandžaku, a koji su aktivno i nesmetano radili na albanizaciji našeg naroda. Ali nadamo se da ova štetna i destruktivna djelatnost neće ostaviti značajnije negativne posljedice tokom narednog popisa.
Ono što raduje jeste svakako to da se u posljednje vrijeme osjeća udruženo i jedinstveno nastojanje i djelovanje svih političkih, nacionalnih i vjerskih činilaca iz redova bošnjačkog naroda, a u cilju da ovaj popis bude najuspješniji do sada. Velika su nadanja i očekivanja da će tako doista i biti.
Ministarka za ljudska i manjinska prava i društveni dijalog Gordana Čomić 5. augusta potpisala je odluku o raspisivanju izbora za članove nacionalnih vijeća koji će biti održani 13. novembra tekuće godine.
U prethodne četiri godine Bošnjačkim nacionalnim vijećem rukovodila je koalicija dvije liste: lista Samoopredjeljenje i lista Vakat je, koje su imale podršku SDA Sandžaka i Sandžačke demokratske partije. Lista Matica bošnjačka, iza koje je stajala Zukorlićeva SPP, bila je u opoziciji.
I na narednim izborima borba za utjecaj i vlast nad Bošnjačkim nacionalnim vijećem vodit će se između lista iz kojih će stajati navedeni politički faktori. Svi oni žele da poprave svoj izborni rezultat u odnosu na prošle izbore i pojačaju svoj utjecaj u ovoj najvažnijoj bošnjačkoj nacionalnoj instituciji.
Liste su definirane i planira se predizborna strategija. Teško i ovaj put da će jedna lista sama imati natpolovičnu većinu vijećnika i sama vladati naredne četiri godine Vijećem. Naravno da svaka od lista ima i takve pretenzije.
Izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće imaju još jednu bitnu značajku. Pokazat će trenutni odnos snaga između vodeće tri bošnjačke političke stranke prije lokalnih izbora u Republici Srbiji. Zato je svim bošnjačkim strankama veoma bitno da dobrim rezultatom na izborima za Bošnjačko nacionalno vijeće stvore dobru psihološku i političku osnovu za naredne lokalne izbore i pokažu svoju snagu i utjecaj u bošnjačkom narodu, a samim tim i svoj legitimitet.
Bez sumnje, svi će uložiti maksimalne napore u predizbornoj kampanji i svi će nastojati da pridobiju što veći broj glasača. Da li će 13. novembra biti izbornih iznenađenja i promjena u odnosu snaga u ovom trenutku, teško je predviđati.
U svakom slučaju, u Sandžaku slijedi jedan veoma važan period. Popis i njegovi rezultati od životne su važnosti za bošnjački narod u Republici Srbiji, a izbori za Bošnjačko nacionalno vijeće će biti od iznimnog značaja za odmjeravanje snaga najvažnijih političkih činilaca u Sandžaku.
Ova dva događaja umnogome će imati utjecaja na budućnost bošnjačkog naroda u Republici Srbiji.
Izvor: Stav.ba