Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti iz Crne Gore upozorili su da je prošla godina od nezakonitog postavljanja spomenika četničkom komandantu Pavlu Đurišiću u Gornjem Zaostru kod Berana, a da nadležni državni organi još nisu utvrdili gdje se spomenik nalazi niti ko je organizovao njegovo postavljanje, prenosi Historiografija.ba.
U zajedničkom saopćenju navode da je bronzani spomenik, visok oko dva metra i težak nekoliko stotina kilograma, nakon postavljanja najprije sklonjen u seosku crkvu, a potom premješten u konak manastira Đurđevi stupovi Srpske pravoslavne crkve. Od oktobra 2025. godine njegova lokacija je, prema zvaničnim informacijama, nepoznata državnim organima.
Policija spomenik nije pronašla ni nakon dva pretresa manastirskih objekata u oktobru i novembru prošle godine.
Nevladine organizacije ocjenjuju da slučaj prevazilazi pitanje samog spomenika i ukazuje na ozbiljne slabosti institucija u zaštiti ustavnog poretka i suočavanju s historijskim revizionizmom.
“Podizanje bronzanog spomenika osuđenom ratnom zločincu nije bio spontani čin pojedinca, već organizovana političko-logistička operacija“, navodi se u saopćenju.
Organizacije posebno traže da se utvrdi ko je naručio, finansirao i organizovao izradu i postavljanje spomenika, kao i na koji način je on unesen u Crnu Goru.
Kritike su upućene i pravosudnim institucijama. Navodi se da je Osnovnom državnom tužilaštvu u Beranama bilo potrebno tri mjeseca i pet odbijenih zahtjeva da obezbijedi odluku o privremenom oduzimanju spomenika. Kada je odluka konačno donesena, spomenik više nije bio na poznatoj lokaciji.
Nevladine organizacije podsjećaju da su još u maju 2025. godine upozoravale na veličanje Đurišića i četničkog pokreta, dok su u avgustu zatražile uklanjanje spomenika i utvrđivanje odgovornosti.
U saopćenju se navodi i da napadi na fotoreportere “Vijesti“ i „Pobjede“, Borisa Pejovića i Steva Vasiljevića, tokom događaja 8. avgusta 2025. godine, još nisu dobili odgovarajući sudski epilog.
Potpisnici saopćenja pozvali su Upravu policije da hitno utvrdi gdje se spomenik nalazi i izvrši sudsku odluku o njegovom privremenom oduzimanju, dok od Vrhovnog državnog tužilaštva traže da istraga obuhvati naručioce, finansijere i organizatore njegovog postavljanja.
Od Zaštitnika ljudskih prava i sloboda zatražili su da odluči o pritužbi podnesenoj u novembru 2025. godine zbog, kako navode, veličanja Pavla Đurišića i četničkog pokreta.
Potpisnici saopćenja ocjenjuju da činjenica da godinu dana nakon postavljanja spomenika nije utvrđena njegova lokacija niti odgovornost organizatora predstavlja ozbiljan institucionalni problem za Crnu Goru.
Nevladine organizacije i građanske aktivistkinje i aktivisti pozvali su i Zaštitnika ljudskih prava i sloboda da što prije odluči o njihovoj pritužbi podnesenoj 25. novembra 2025. godine, a koja se odnosi na, kako navode, govor mržnje kroz veličanje Pavla Đurišića postavljanjem spomenika i pjevanjem pjesama u javnim objektima.
Saopćenje su potpisali Daliborka Uljarević iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), Tea Gorjanc Prelević iz Akcije za ljudska prava (HRA), Ervina Dabižinović iz Centra za žensko i mirovno obrazovanje ANIMA, Miloš Vukanović iz Udruženja profesora istorije Crne Gore HIPMONT, Filip Kuzman iz Antifašista Cetinje, Velija Murić iz Crnogorskog komiteta pravnika za zaštitu ljudskih prava, Maja Raičević iz Centra za ženska prava (CŽP), Milica Kovačević iz Centra za demokratsku tranziciju (CDT), kao i građanske aktivistkinje Jovana Marović i Dina Bajramspahić.