Opozicioni poslanik SDA Sandžaka Ahmedin Škrijelj pozvao je ovih dana Sandžačku demokratsku partiju, čiji je osnivač Rasim Ljajić, i Stranku pravde i pomirenja Usame Zukorlića da razgovaraju o mogućem zajedničkom nastupu na predstojećim parlamentarnim izborima.
“Cilj je sprječavanje rasipanja bošnjačkih glasova. Izlaskom na jednu listu dobili bi svi zajedno veći broj poslanika, svaka bi stranka dobila sigurno po tri poslanika. Cilj svega toga je da sve stranke zajedno imaju veliki legitimitet i rade zajedno na ostvarivanju Ustavom garantovanih prava Bošnjaka. Na ovaj način svaki bošnjački glas dobit će svoju pravu vrijednost, odnosno nijedan glas neće biti ‘bačen’“, pojašnjava za Danas Škrijelj.
Na pitanje dokle se stiglo u razgovorima i postoje li neke crvene linije, poslanik SDA napominje da se trenutno radi na utvrđivanju zajedničkih principa od značaja za bošnjački narod u Srbiji. Oni će biti osnov za formiranje zajedničke bošnjačke izborne liste.
Škrijelj podsjeća da ovo nije nova inicijativa i da je SDA Sandžaka do sada uvijek pred izbore pozivala na formiranje zajedničke liste kako se bošnjački glasovi ne bi rasipali.
I lider Stranke pravde i pomirenja Usame Zukorlić, koji je ministar bez portfelja u Vladi Srbije, poručuje na Instagramu da se njegova stranka već godinama zalaže za ujedinjenje Bošnjaka te da mu je drago što su tu potrebu “uvidjele i druge stranke“.
“Izborni kongres stranke nam zasjeda 4. septembra, gdje ćemo na najvišem nivou razmotriti i ovu temu i usvojiti strategiju koja će biti mnogo veća od obične predizborne priče“, poručuje Zukorlić.
I predsjednik Sandžačke demokratske partije Samir Lekić pozdravlja inicijativu SDA Sandžaka da tri najveće bošnjačke partije razgovaraju o formiranju zajedničke izborne liste.
“Smatramo da je svaki razgovor dobrodošao, naročito u ovom trenutku. Bilo bi idealno da kroz razgovor dođemo do dogovora, ali čak i ukoliko to ne bude moguće, važno je da postignemo saglasnost o tome da kampanja bude mirna, korektna i fer. Od toga, između ostalog, zavisi i da li ćemo nakon izbora moći da razgovaramo o formiranju zajedničkog poslaničkog kluba u parlamentu“, napominje Lekić.
SDP, koja je do sada uvijek na izbore izlazila zajedno sa SDPS-om, nedavno je saopćila da će samostalno izaći na parlamentarne izbore, ali i da će razgovarati sa mogućim partnerima o formiranju zajedničke manjinske izborne liste.
Formiranje zajedničke bošnjačke liste bio bi presedan
Ukoliko bi te tri stranke postigle dogovor o zajedničkoj manjinskoj izbornoj listi, svi se slažu, to bi bio presedan u savremenoj političkoj historiji.
Pred svake parlamentarne izbore Bošnjačko nacionalno vijeće gotovo po pravilu poziva bošnjačke parlamentarne stranke na razgovor o najvažnijim političkim pitanjima, uključujući i mogućnost zajedničkog nastupa. Takvi razgovori nikada nisu doveli do formiranja jedinstvene bošnjačke liste, a u prošlosti se dešavalo da se pozivu Vijeća nisu odazivale ni sve relevantne stranke.
Ovoga puta, kako navode sagovornici Danasa, prvi put se dogodilo da su sve tri bošnjačke stranke došle na razgovor. To samo po sebi ne znači da je dogovor postignut, niti da su prevaziđene njihove dugogodišnje političke razlike, ali predstavlja važnu promjenu.
Pokazuje da mogućnost zajedničke manjinske liste više nije samo protokolarna tema, već politički scenario koji se makar ozbiljno razmatra i ne treba ga isključiti kao opciju.
“Sama činjenica da se događa nešto što nikada ranije nije bilo moguće mogla bi da proizvede snažan politički i emotivni efekat, podigne izlaznost i pokrene veliki broj ljudi koji godinama ne glasaju. Takva kampanja bila bi potpuno drugačija od svih prethodnih, pa bi umjesto međusobnog iscrpljivanja, sukoba i borbe za iste birače, stranački resursi bili objedinjeni i usmjereni ka zajedničkom cilju“, smatra Kladničanin.
Dodaje da bi jedinstvena infrastruktura, koordinirana kampanja i poruka da se ne glasa samo za pojedinačne stranke, već za snažnije političko predstavljanje Bošnjaka, mogle stvoriti energiju koja prevazilazi prost zbir njihovih dosadašnjih rezultata.
Sagovornik Danasa napominje da izborna matematika nije prost zbir prethodnih rezultata, jer dio birača glasa zbog identiteta pojedinačne stranke, njenog lidera ili odnosa prema vlasti i opoziciji.
“Zajednička lista zato ne bi morala samo da sabere postojeće glasove, mogla bi da proizvede potpuno novu izbornu dinamiku i privuče birače koji se više ne prepoznaju ni u jednoj stranci pojedinačno, ali bi podržali ideju zajedničkog bošnjačkog nastupa. Jedinstvena bošnjačka lista potpuno bi promijenila političku dinamiku i u velikoj mjeri zbunila birače koji danas razmišljaju o podršci studentskoj listi“, ocjenjuje Danasov sagovornik.
Nije cilj da se oduzmu glasovi studentskoj listi, već da se Bošnjacima vrati politički kapital
Na pitanje kako bi zajednički izlazak na izbore bošnjačkih stranaka uticao na rezultat studentske liste, Kladničanin kaže da bi zajednička bošnjačka lista snažnom porukom nacionalnog jedinstva birače udaljila od studenata i ponovo ih približila bošnjačkim strankama.
U takvoj kampanji, napominje, pitanje odnosa tih stranaka prema aktuelnom režimu SNS-a lako bi bilo potisnuto u drugi plan.
I Ahmedin Škrijelj smatra da nije cilj da se na ovaj način oduzmu glasovi bilo kome, već da se bošnjačkom narodu vrati njegov politički kapital. Cilj je, kako navodi, da se ne rasipa politički kapital Bošnjaka zasnovan na članu 2. Ustava Republike Srbije.
“SDA Sandžaka i ostale bošnjačke stranke su po Ustavu i zakonima ove zemlje ovlaštene i obavezne da zastupaju interese prvenstveno bošnjačkog naroda u Srbiji, dok je studentska lista većinska lista.
Nije ovdje cilj nanošenje štete bilo kome, već sprječavanje nanošenja štete bošnjačkom narodu rasipanjem glasova. Cilj je da Bošnjaci ostvaruju svoja Ustavom garantovana prava“, napominje poslanik SDA.
Objedinjavanje Islamske zajednice preduslov za razgovor bošnjačkih stranaka
Dvije islamske zajednice koje su djelovale u Srbiji – Rijaset Islamske zajednice Srbije, vezan za Beograd, i Islamska zajednica u Srbiji, okrenuta ka Sarajevu – ujedinile su se prije petnaestak dana, nakon skoro 20 godina, potpisivanjem sporazuma o formiranju jedinstvene vjerske organizacije.
Obnavljanje jedinstva Islamske zajednice, koje je ostvareno relativno brzo, dočekano je s velikim odobravanjem među muslimanima u Srbiji, posebno u Sandžaku.
Na pitanje da li je ujedinjenje Islamske zajednice bilo preduslov za razgovor o zajedničkom nastupu bošnjačkih stranaka na predstojećim izborima ili je u pitanju čista borba za opstanak, sagovornici Danasa odgovaraju da se nijedan politički proces ne odvija potpuno odvojeno od drugog.
Ujedinjenje Islamske zajednice sada se koristi kao dokaz da je moguće prevazići i mnogo dublje podjele. Na talasu priče o jedinstvu Islamske zajednice sve snažnije se promoviše i ideja bošnjačkog političkog jedinstva.
“Ipak, te dvije stvari ne treba poistovjećivati. Jedinstvo Islamske zajednice značilo je prevazilaženje dugogodišnje institucionalne podjele među vjernicima, dok bi jedinstvena izborna lista bila dogovor političkih stranaka koje imaju različite programe, interese, rukovodstva, birače i velike razlike.
U prvom slučaju jedinstvo je bilo cilj samo po sebi, dok bi u drugom ono moralo da bude sredstvo za ostvarivanje jasno utvrđenih političkih ciljeva. Zato nije dovoljno reći da Bošnjaci treba da budu zajedno, mora se odgovoriti ko bi predvodio listu, kako bi bili raspoređeni mandati i kakvu bi politiku njeni poslanici vodili poslije izbora“, objašnjava Kladničanin.
Zajednička manjinska lista probudila bi apstinente
Sagovornici Danasa smatraju da bi izlazak bošnjačkih stranaka na jednoj listi mogao podići izlaznost, probuditi interesovanje apstinenata i izbore pretvoriti u pitanje političkog predstavljanja cijele zajednice.
Zajednička bošnjačka lista mogla bi vratiti strankama dio nezadovoljnog bošnjačkog biračkog tijela koje bi, u drugačijim okolnostima, glasalo za studente ili neku širu građansku opozicionu opciju. Ovako bi se bošnjački glasovi u najvećoj mjeri zadržali unutar postojećih bošnjačkih političkih subjekata.
“Ako kao polaznu osnovu uzmemo rezultate prethodnih parlamentarnih izbora i procijenjeni zbir glasova birača tri bošnjačke stranke, govorimo o približno 60.000 glasova. U sadašnjim političkim okolnostima to bi bio veoma ozbiljan izborni rezervoar“, zaključuje u razgovoru za Danas Fahrudin Kladničanin.
Potencijalni mandati bošnjačkih stranaka mogli bi imati presudnu ulogu ukoliko izborni rezultat bude tijesan, jer bi upravo od njihove odluke kome će pružiti podršku moglo zavisiti formiranje buduće Vlade Srbije.
Izvor: Danas.rs