Ministar vanjskih poslova Bosne i Hercegovine Elmedin Konaković na nedavno održanom Sandžak Business Forumu u Novom Pazaru govorio je o odnosima između Sarajevo i Sandžak, naglašavajući potrebu za njihovim snažnijim, funkcionalnijim i konkretnijim povezivanjem. Posebno je istakao da u Sarajevu danas živi oko 100.000 ljudi porijeklom iz Sandžaka, što, prema njegovim riječima, predstavlja gotovo četvrtinu ukupnog stanovništva glavnog grada Bosne i Hercegovine.
Konaković je otvoreno rekao da su kritike o nedovoljnoj prisutnosti Sarajeva u Sandžaku opravdane, ističući da se uloga Sarajeva kao matice bošnjačkog naroda mora mnogo ozbiljnije i odgovornije shvatiti u praksi.
“Kritike da mi ne posjećujemo dovoljno Sandžak su opravdane. Da Sarajevo kao matica bošnjačka ne vodi dovoljno računa o Bošnjacima regiona su zaista opravdane. Dakle, to je nedovoljno, toga mora biti puno više, to mora biti češće, to mora biti funkcionalnije”, poručio je.
Govoreći o svojim prvim političkim dolascima u Sandžak, naveo je da je kroz ta iskustva mnogo naučio o slabostima postojećih odnosa i o tome koliko je komunikacija bila nedovoljno razvijena.
“Kada sam počeo političke dolaske u Sandžak, mnogo sam naučio zaista o tim nedostacima, o tim manama”, rekao je, dodajući da su se u međuvremenu razvili određeni kontakti i inicijative između Sarajeva i Sandžaka, uključujući i saradnju sa pojedinim političkim akterima iz Sarajeva koji su posjećivali region.
Prema njegovim riječima, u svakodnevnom kontaktu često se potvrđuje osjećaj bliskosti i međusobne podrške između ljudi iz Sarajeva i Sandžaka. “Kad dođemo u Sandžak, rekli su nam nekad prije, sve činjenice su – volimo se, tu smo, jedni smo drugima na usluzi.”
Posebno je naglasio da u Sarajevu živi oko 100.000 ljudi porijeklom iz Sandžaka, što čini gotovo četvrtinu stanovništva grada, ali da ta činjenica nije dovoljno pretočena u institucionalnu i političku povezanost.
“Ali su te veze, nismo dokazivali tu ljubav”, poručio je, dodajući da je važnost tog povezivanja posebno naglašavao rahmetli muftija Muamer Zukorlić, od kojeg je, kako je rekao, mnogo naučio o značaju tog odnosa. “Rekao mi je: vi iz Sarajeva, vrlo dobronamjerno naravno, niste napravili nijednu klupu u Sandžaku koja se može zvati Sarajevska ili Bosanskohercegovačka.”
Podsjetio je i da su u proteklim godinama pokrenuti određeni zajednički projekti, uključujući aktivnosti na području Peštera, unapređenje saobraćajne signalizacije, kao i kulturne i obrazovne razmjene, ali je naglasio da to i dalje nije dovoljno. “Radi se na tom i to je daleko od potrebnog i daleko od dovoljnog.”
U završnom dijelu obraćanja, Konaković je istakao da jačanje odnosa između Bosne i Hercegovine i Sandžaka nije važno samo iz kulturnih i identitetskih razloga, već i iz ekonomskih i političkih perspektiva, kao i u kontekstu šire regionalne stabilnosti.
“Mi možemo samo prisegnuti i obećati da ćemo i ovu priliku iskoristiti da te odnose i te veze ojačamo i učvrstimo. I zbog ekonomije i zbog budućnosti naše djece, ali i zbog nekih geopolitičkih vjetrova koji nisu sretni kada vide jačanje i okupljanje naroda koji ima preko pet miliona na ovim prostorima i koji ima pravo da izrazi svoje želje i da kaže svoje stavove.”
Dodao je i da je bošnjački narod politički subjekt koji učestvuje u donošenju odluka u svojim državama, te da će se raditi na tome da se taj glas još snažnije čuje.
“Mi nismo vjerska skupina, mi smo politički narod koji učestvuje aktivno u donošenju odluka u svojim zemljama. I radit ćemo na tome da se ti glasovi čuju i više i dalje i da ih pretvorimo u konkretne rezultate.”