Alejna Pepić iz Rožaja nedavno je na Ekonomskom fakultetu Univerziteta Crne Gore odbranila master rad na temu oporezivanja bogatstva, s fokusom na mogućnostima i izazovima njegove primjene u Crnoj Gori. Mentor rada bio je doc. dr. Damir Šehović.
Pepić je za Pobjedu kazala da nalazi njenog istraživanja ukazuju da postoji određeni prostor za reforme, ali i da je sistem potrebno dodatno institucionalno ojačati prije uvođenja ovako kompleksnog poreza.
“Crna Gora trenutno nema poseban porez na bogatstvo u užem smislu, već se oporezivanje imovine uglavnom provodi kroz porez na nepokretnosti i pojedine oblike kapitala. Tema uvođenja sveobuhvatnog poreza na bogatstvo povremeno se pojavljuje u javnim debatama, ali bez konkretne implementacije”, istakla je Pepić.
Iskustva drugih država
Iskustva drugih država pokazuju da prihodi od poreza na bogatstvo najčešće ne čine dominantan dio budžeta, ali mogu predstavljati stabilan dodatni izvor javnih sredstava. Pepić navodi primjere Norveške, Švajcarske i Španije, gdje se ovaj porez primjenjuje uz relativno niske stope i jasno definirane pragove. Francuska i Belgija, s druge strane, oporezuju samo određene vrste imovine.
“Za Crnu Goru je posebno važna lekcija da ovakav porez funkcioniše samo u stabilnim institucionalnim sistemima sa razvijenim evidencijama imovine”, ističe Pepić.
Iskustva pojedinih zemalja pokazuju i drugu stranu: porez na bogatstvo često je ukidan zbog skromnih fiskalnih efekata u poređenju s visokim troškovima administracije. Postojala je i bojazan od odlaska kapitala i negativnog uticaja na investicionu klimu. Ipak, Pepić naglašava da razlozi za ukidanje nisu univerzalni i da uspješnost u velikoj mjeri zavisi od načina na koji je porez koncipiran i od institucionalnog okruženja.
Izazovi u Crnoj Gori
Kao ključne izazove Pepić izdvaja administrativne i institucionalne kapacitete: pouzdanu evidenciju imovine, procjenu vrijednosti bogatstva, efikasnu naplatu i sprečavanje izbjegavanja poreskih obaveza. Znatan faktor je i povjerenje građana u institucije te percepcija pravičnosti poreskog sistema.
U radu nisu rađene precizne fiskalne projekcije, primarno zbog ograničene dostupnosti pouzdanih podataka o ukupnom privatnom bogatstvu i njegovoj strukturi.
“Preporuka rada je da bi eventualno uvođenje trebalo biti postepeno i pažljivo dizajnirano, fokusirano na najbogatije slojeve stanovništva, uz jasno definirane pragove, izuzeća i transparentno korištenje prikupljenih sredstava”, navela je Pepić.
Šta misle građani
U sklopu istraživanja Pepić je u maju 2025. godine provela anketu na uzorku od 113 ispitanika. Rezultati pokazuju da oko 52 posto građana podržava uvođenje poreza na bogatstvo, uz istovremenu zabrinutost zbog mogućeg negativnog uticaja na investicije i ekonomski rast.
Pepić zaključuje da porez na bogatstvo može biti instrument veće fiskalne pravičnosti i smanjenja socijalnih nejednakosti, ali jedino ako se prikupljena sredstva ulažu u obrazovanje, zdravstvo, socijalnu zaštitu i razvojne politike, te ako je porez pažljivo dizajniran s visokim neoporezivim pragom i fokusom na najimućnije, kako ne bi opteretio srednju klasu.
Izvor: Pobjeda