Sukob oko kontrole nad Zajednicom sandžačke dijaspore eskalirao je nakon što je Mithat ef. Mujović javno odgovorio na saopćenje Mešihata Islamske zajednice, u kojem mu je osporena nadležnost za predstavljanje krovne organizacije dijaspore. Iza cijele priče sve jasnije se ocrtava figura muftije Mevluda ef. Dudića, čiji potezi sve više liče na pokušaj institucionalnog preuzimanja organizacije koja nije u njegovoj nadležnosti.
Mešihat je u svom saopćenju tvrdio da Mujović nema legitimitet predstavljati ZSD u cjelini, već isključivo Bošnjake u Austriji, te ga upozorio da će “lično snositi odgovornost” ukoliko njegovo djelovanje dovede do podjela. Saopćenje je objavljeno uoči skupa ZSD-a planiranog za 13. juni u Frankfurtu, koji se organizuje uz pokroviteljstvo Ministarstva za pomirenje, regionalnu saradnju i društvenu stabilnost.
Mujovićev odgovor stigao je brzo i bez ustezanja. “Legitimitet predsjednika Zajednice sandžačke dijaspore određuje isključivo dijaspora i niko drugi. Izabran sam voljom dijaspore i taj mandat ostaje na snazi sve dok ga Skupština Zajednice sandžačke dijaspore ne ospori”, poručio je Mujović, dodajući da Dudić “nema ni legitimitet ni legalitet da bude koordinator Zajednice sandžačke dijaspore, niti da u bilo kom svojstvu donosi odluke u ime iste.”
Mujović je pozvao Islamsku zajednicu da svoju energiju usmjeri na vjerski život, obrazovanje mladih, organizaciju hadža i, kako je naglasio, “dugo očekivano vraćanje jedinstva Islamske zajednice”, upozoravajući da IZ “ne smije biti servis političkim partijama iz Novog Pazara koje su se decenijama borile da je ruše i da joj otimaju vakuf.”
Pozadina sukoba seže u april ove godine, kada je Sabor Islamske zajednice na inicijativu muftije Dudića donio odluku da radom ZSD-a, koji je IZ osnovala 2003. godine, do izbora novih organa koordinira sam Dudić. Mujović je tada bio određen za oblasnog koordinatora za Austriju, Izet Bibić za Njemačku i Luksemburg, a Isah Dacić za Francusku i Švicarsku.
Upravo tu leži suština problema. Dudić je inicirao odluku kojom sebi dodjeljuje koordinatorsku ulogu u organizaciji koju nije osnovao kao predsjednik Mešihata, već koja postoji kao autonomna institucija dijaspore. Takav potez teško je tumačiti drugačije nego kao institucionalno prekoračenje ovlasti, bez obzira na formalni okvir saborske odluke. Ako je IZ osnovala ZSD 2003. godine, to ne znači da muftija ima pravo upravljati njom po vlastitom nahođenju decenijama kasnije, ignorišući izabranu skupštinu i volju samih članova.
Mujović je već u aprilu odbio legitimnost te odluke, naglasivši da organe ZSD-a postavlja i smjenjuje isključivo Skupština, u skladu s normativnim aktima i zakonima država u kojima djeluju ogranci organizacije. Najavio je da će mišljenje Sabora biti razmatrano na narednom zasjedanju Glavnog odbora ZSD-a, što je bila jasna poruka: odlučivat će organi ZSD-a, a ne Mešihat.
Skup u Frankfurtu 13. juna tako postaje više od kulturnog okupljanja dijaspore. On je direktan test snage između institucionalnog autoriteta Mešihata i organizacione autonomije dijaspore. A u toj borbi, Dudićevi potezi sve više podsjećaju na čovjeka koji vjerskom funkcijom pokušava pokriti političku ambiciju.