Nekoliko stotina građana Novog Pazara, studenata i ekoloških aktivista okupilo se danas ispred zgrade Gradske uprave, protestujući protiv geoloških istraživanja na Rogozni i mogućeg otvaranja rudnika zlata na toj planini. Sa pištaljkama i zvižducima, uz skandiranje “Nećete kopati” i “Ne damo Rogoznu”, građani su prošli kroz centar grada u jednom od najvećih ekoloških protesta koji je Novi Pazar pamti.
Nakon okupljanja ispred Gradske uprave, kolona se uputila ka zgradi Policijske uprave, gdje su protestanti skandirali “saučesnici” i predali zvanične zahtjeve za povlačenje prekršajnih naloga koje je policija prethodnih dana pisala građanima koji su sprečavali vozila kompanije Zlatna reka da prođu do Rogozne.
“Imali smo 49 kazni za tri dana, pretrese bez razloga i testiranja koja služe tome da nas ponize. Poručujemo načelniku i službenicima da nismo neprijatelji države, već mještani koji brane svoju vodu, zemlju i vazduh koji dišemo. Policija treba da štiti narod i javni interes, a ne privatne kompanije koje buše našu planinu”, poručio je Saladin Begović iz Zbora građana Novog Pazara.
Među govornicima posebno je odjeknula riječ Esada Bihorca, mještanina Rogozne koji je cijeli život proveo na toj planini.
“Sa ovih 10 prstiju sam kopao za vodu i postavljao cijevi. Danas, 50 godina otkako smo uveli vodu u naše kuće, opet je moramo donositi kofama. Došli su neki stranci na našu zemlju, hoće da nam zatruju vodu, zemlju i vazduh”, kazao je, dodavši da će se boriti dokle god je živ. “Koliko god još godina da mi je ostalo, boriću se da moju Rogoznu ne unište i da nas rudnikom ne ubiju.”
Predsjednica Saveza ekoloških organizacija Srbije Ljiljana Bralović upozorila je da se dešavanja na Rogozni tiču daleko više od Novog Pazara. “Svih se tiču dešavanja na Rogozni. Tiču se Novog Pazara, Raške, ali i Leposavića i Zubinog Potoka. U budućnosti će zlato biti voda i hrana. Novi Pazar je najmlađi grad u Evropi, to treba čuvati. Rudnik će otjerati djecu, a bez djece ništa nema smisla”, poručila je.
Nakon obraćanja, protestanti su se uputili do prostorija Zlatne reke, ispred kojih su simbolično ostavili flaše s vodom s Rogozne, a potom je održana javna tribina na kojoj su ekološki aktivisti odgovarali na pitanja građana.
Projekat “Rogozna” u vlasništvu je australijske kompanije Strickland Metals, a od ljeta prošle godine u posao je ušao i kineski Zijin Mining, uloživši oko 18 miliona australijskih dolara u akcije te kompanije, prenosi Radio Sto plus.