Deponija smeća Golo brdo, smještena 25 kilometara od Novog Pazara, ponovo je postala epicentar ekološke i javnozdravstvene krize. Nakon što je veliki požar izbio na deponiji početkom sedmice, mještani okolnih sela blokirali su prilazne puteve, onemogućavajući pristup vozilima JKP “Gradska čistoća“. Otpad se iz grada ne iznosi već tri dana, a situacija prijeti eskalacijom.
Mještani su odlučni – deponiju žele zatvoriti trajno, i ne žele razgovarati ni o jednoj drugoj opciji. “Naš zahtjev je jasan: zatrpavanje i trajno zatvaranje smetlišta koje nam godinama zagađuje vodu, vazduh i zemlju“, poručuju iz mjesne zajednice Kominje.
Deponija Golo brdo, izgrađena 1999. godine, nikada nije završena kao sanitarna. Umjesto kontrolisanog odlaganja, lokacija je pretvorena u neuređeno smetlište, koje godinama proizvodi toksične gasove i požare, naročito tokom ljetnih mjeseci. Najnoviji požar izazvao je vanrednu situaciju u selima u njenoj okolini.
Tokom proteklih dana, pristup deponiji omogućen je jedino cisternama s vodom i vozilima s gorivom za mašine koje rade na gašenju požara i zatrpavanju otpada. Prema riječima direktora “Gradske čistoće“ Faruka Suljevića, nova platforma za odlaganje je privremeno formirana odmah nakon izbijanja požara, ali mještani više ne žele kompromis.
“Blokada traje tri dana, a svi naši kamioni su puni. Građani još danas mogu izdržati, ali od sutra ulazimo u ozbiljan problem. Otpad se gomila, a situacija može eskalirati“, upozorava Suljević, pozivajući Ministarstvo zaštite životne sredine da hitno reaguje.
On ističe da su razgovori s ministarkom zaštite životne sredine i ministrom turizma i omladine Huseinom Memićem već vođeni, te da postoji obećanje o ulaganju sredstava za sanaciju postojeće deponije. Ipak, gradske vlasti insistiraju na dugoročnijem i sistemskom rješenju – formiranju Centra za upravljanje otpadom, koji bi tretirao otpad prema evropskim standardima, uključujući reciklažu i kompostiranje.
“Problem sa Golo brdom traje još od 1999. godine. Deponija je projektovana po tadašnjim standardima, ali nikada nije završena. Počelo se s odlaganjem otpada prije nego što su završeni svi potrebni radovi“, pojašnjava Suljević.
U međuvremenu, Novi Pazar je u sve većem problemu. Na gradskim ulicama već su vidljive gomile otpada, a strahuje se da bi, usljed visokih ljetnjih temperatura, moglo doći do izbijanja zaraza i ugrožavanja javnog zdravlja.
Projekat zatvaranja deponije urađen je još prije trinaest godina, uz plan da se zatvaranje sprovede u fazama. U međuvremenu, Raška – koja je trebalo da učestvuje u formiranju zajedničkog regionalnog centra za upravljanje otpadom sa Novim Pazarom i Tutinom – odustala je od projekta, dodatno komplikujući situaciju.
Prema ranijim procjenama, za sanaciju i zatvaranje deponije potrebno je najmanje šest miliona eura, što je iznos koji lokalna samouprava ne može sama da obezbijedi. U pokušaju da se nađe rješenje, angažovane su dvije firme koje trenutno rade na zatrpavanju aktivnog požara, ali to je, prema ocjenama lokalnog stanovništva, samo „gašenje vatre“, ne i konačno rješenje.
Mještani su tokom godina više puta organizovali proteste, blokade i zahtijevali trajno uklanjanje deponije, ukazujući da se štetne supstance slivaju u podzemne vode i rijeku Jošanicu, čime se direktno ugrožava poljoprivredna proizvodnja u tom kraju.
Gradske vlasti i JKP “Gradska čistoća“ sada su na prekretnici – između eskalirajuće ekološke krize i potrebe za sistemskim, dugoročnim rješenjem koje će uključivati savremene tehnologije i regionalnu saradnju. U suprotnom, Novi Pazar se može suočiti s ozbiljnim kolapsom komunalne higijene, zdravlja i kvaliteta života svojih građana.
Izvor: Sandzacke.rs