Međunarodni naučni skup “Valorizacija kulturnog dobra kao najznačajniji doprinos kulturi mjesta i vremena sa osvrtom na valorizaciju ostataka Hadži-Danušine džamije”, održan je prije tri dana u Bijelom Polju.
Među učesnicima su bili brojni gosti iz Crne Gore i regiona, predstavnici lokalne samouprave, poslanici Skupštine, Medžlisa Islamske zajednice, Crkvene Opštine Bijelo Polje i građani, prenose Vijesti.
Predsjednik Skupštine Opštine Ernad Suljević istakao je da Hadži-Danušina džamija nije samo istorijski i kulturni spomenik, već i simbol zajedništva i suživota različitih etničkih i vjerskih zajednica, podsjetivši na bogatu multikulturalnu prošlost našeg grada, a da je ovaj skup prilika da se stručnjaci iz raznih oblasti udruže u cilju iznalaženja rješenja za valorizaciju ostataka Hadži-Danušine džamije.
“Kako bi svojim iskustvom i znanjem doprinijeli boljem razumijevanju i očuvanju ovog važnog objekta”, kazao je Suljević.
Za njenu valorizaciju predsjednik Medžilisa Islamske zajednice u Bijelom Polju, Alija Kujović, kako je istakao, ne očekuje kompromisno, jer se radi o značajnom duhovnom objektu svih muslimana.
“Ovo je prilika da dobijemo konkretne smjernice i slijed daljih koraka koji se moraju napraviti da, u konačnici, dobijemo najbolje rješenje i valorizaciju ostataka džamije. Odnosno, samo struka može ponuditi najbolje, istovremeno uvažavajući prošlost, sadašnjost i budućnost. Kroz ovaj i ovakve skupove očekujemo da se osvijetli jedan važan dio prošlosti ovog grada”, kazao je on dodajući da ovaj lokalitet doživljavaju kao značajan duhovni i vjerski lokalitet svih muslimana, što ne umanjuje njegovu kulturološku i istorijsku vrijednost.
Reis Islamske zajednice Crne Gore Rifat Fejzić je naveo da je gradski trg napravljen na ostacima groblja i vakufa Hadži – Danuše džamije.
“Pripadnicima islamske vjeroispovijesti ne smeta Spomenik palim borcima. Nama ne smeta antifašistička ideologija, naprotiv, jer nasuprot antifašističkoj imamo fašističku ideologiju i ovi krajevi su platili visoku cijenu te fašističke ideologije, tako da smatramo da spomenici antifašizma i naši spomenici kulture nijesu jedno protiv drugoga, paralelno sasvim mogu da funkcionišu“, poručio je Fejzić.
Na simpozijumu u naučnom dijelu su učestvovali Nađa Kurtović Folić, Goran Radović, Mehmet Zeki Ibrahimgil, Rifat Alihodžić, a onlajn iz Sarajeva u raspravu se uključila Lemija Akšamija iz Sarajeva.
Goran Radović predstavio je idejni projekat kompletne rekonstrukcije ove džamije.
Rifat Alihodžić predložio je osnivanje međunarodne stručne komisije koja bi o ovom pitanju nepristrasno odlučila.
Iz boračkih antifašističkih udruženja su poručili da su protiv izgranje džamije u centru grada, obrazlažući to da se radi o urbanom jezgru u koji se takav objekat ne uklapa.
Predstavnici Stranke pravde i pomirenja, koja je pokrenula inicijativu za obnovu Hadžidanušine džamije ponovili su džamija u centru grada ne smeta nikom, te da oni nisu komunalni problem grada koji treba izmjesti iz centra.
Potredsjednik Opštine Nermin Bećirović je kazao da upravo ovaj skup pokazuje na koji način Opština gleda na valorizaciju džamije, tvrdeći da su od početka uradili sve što treba, poručujući da ovdje treba isključiti politiku.
“Nismo se pravili da ne vidimo šta se tu nalazi, ali i iz priča starijih znamo šta se tu nalazilo, moramo apsolutno isključiti politiku iz svega toga i da ovo bude isključivo pitanje struke. Svi smo se složili oko toga da, iako se radi o vjerskom objektu, riječ je i o kulturno-istorijskom projektu koji je značajan ne samo za pripadnike islamske vjeroispovijesti već i za sve nas. Upravo je organizovanje ovakvih simpozijuma pravi način na koji treba rješavati ovakva pitanja, te da ovo ne treba posmatrati kao problem”, rekao je Bećirović.