Svečanim programom i prijemom u Centru za kulturu u Pljevljima obilježen je 28. septembar, Dan Bošnjaka. Skupu su prisustvovali predstavnici političkog, diplomatskog, kulturnog i društvenog života iz Crne Gore, regiona i inostranstva.
Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori organizovalo je u Pljevljima svečani prijem povodom 28. septembra, Dana Bošnjaka, na kojem je istaknut značaj očuvanja nacionalnog identiteta, jezika, kulture i tradicije, ali i potreba jačanja saradnje Bošnjaka u regionu.
U ime Bošnjačkog vijeća, prisutnima se obratio profesor Amel Durutlić, koji je izrazio zadovoljstvo što su Pljevlja domaćin obilježavanja jednog od najvažnijih datuma savremene bošnjačke historije. Poručio je da Bošnjaci u ovom gradu imaju duboke historijske korijene i da su vjekovima učestvovali u njegovom razvoju, ističući da očuvanje nacionalnog identiteta podrazumijeva i poštovanje različitosti i njegovanje zajedničkog života.
Predsjednik Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori Suljo Mustafić ocijenio je da 28. septembar simbolizuje očuvanje nacionalnog identiteta, kulture, tradicije i jezika, ali i jedinstva Bošnjaka.
Govoreći o historijskom značaju vraćanja tradicionalnog nacionalnog imena, Mustafić je istakao da je riječ o važnoj prekretnici u razvoju nacionalne svijesti Bošnjaka i odnosu drugih prema njihovom identitetu. Prema njegovim riječima, taj proces još nije u potpunosti završen, ali više nema prostora za ranija osporavanja i pokušaje negiranja bošnjačkog nacionalnog identiteta.
Mustafić je podsjetio da Bošnjaci kao autohton narod žive u Bosni i Hercegovini, Crnoj Gori, Srbiji, na Kosovu, u Hrvatskoj, Sloveniji i Sjevernoj Makedoniji, kao i u brojnim iseljeničkim zajednicama u Turskoj, zemljama zapadne Evrope i Sjedinjenim Američkim Državama.
Posebno je ukazao na potrebu snažnijeg povezivanja bošnjačkih vijeća i institucija u regionu. Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori, zajedno s drugim bošnjačkim vijećima, djeluje u okviru Matičnog društva, s ciljem povezivanja duhovnih, kulturnih i stvaralačkih potencijala Bošnjaka.
Govoreći o položaju Bošnjaka u Crnoj Gori, Mustafić je naglasio njihovu privrženost državi i opredijeljenost za izgradnju multietničkog društva.
“Bošnjaci u Crnoj Gori sebe su ugradili u temelje ove države. Crna Gora je naša domovina i u njoj odgajamo našu djecu. Vjerujemo u multietničku demokratiju, poštovanje različitosti i društvo u kojem svi imaju jednaka prava. Bošnjaci traže ista prava kakva pripadaju i drugima, uvjereni da je evropska perspektiva najbolji okvir za stabilan i demokratski razvoj društva“, poručio je Mustafić.
Istakao je i protivljenje pokušajima dezintegracije društva i revizije historijskih činjenica, naglašavajući spremnost na saradnju sa svima koji se zalažu za stabilnost regiona i sigurniju budućnost mladih generacija.
O historijskom značaju 28. septembra govorio je akademik Enes Pelidija, koji je podsjetio na Bošnjački sabor održan 27. i 28. septembra 1993. godine u Sarajevu, u vrijeme najtežih iskušenja za Bosnu i Hercegovinu i bošnjački narod.
Kao neposredni učesnik tih događaja, Pelidija je govorio o okolnostima u kojima je Sabor održan i odlukama koje su tada donesene, posebno izdvojivši Izjavu o vraćanju tradicionalnog nacionalnog imena Bošnjak.
Naglasio je da bošnjačko ime nije nastalo 1993. godine, već da ima dubok historijski kontinuitet.
“Bošnjački narod se još od srednjovjekovnog perioda u svim izvorima navodi pod imenom Bošnjani ili Bošnjaci“, kazao je Pelidija, ukazujući na historijske izvore, lokalitete i spomenike koji svjedoče o višestoljetnom trajanju tog imena.
Posebnu pažnju posvetio je položaju Bošnjaka tokom 20. stoljeća, kada je njihovo nacionalno ime u različitim periodima osporavano, potiskivano ili zamjenjivano drugim nacionalnim odrednicama. Povratak imena Bošnjak 1993. godine ocijenio je obnovom historijskog imena i potvrdom kontinuiteta bošnjačkog naroda.
Svečanosti u Pljevljima prisustvovale su brojne zvanice iz političkog, diplomatskog i javnog života. Među njima su bili ministar socijalnog staranja Damir Gutić, poslanici u Skupštini Crne Gore Jasmin Ćorović i Kenana Strujić-Harbić, ambasadorica Turske u Crnoj Gori Ayda Ünlü i ambasador Hrvatske Veselko Grubišić.
Prisutni su bili i predsjednik Općine Rožaje Rahman Husović, predsjednik Općine Gusinje Sanel Balić, zamjenik predsjednika Općine Prijepolje Elvin Banjica, državni sekretar u Ministarstvu kulture i medija Miloš Nenezić, državna sekretarka u Ministarstvu socijalnog staranja, brige o porodici i demografije Mersida Aljićević, kao i zamjenik ombudsmana Mensur Bošnjak.
Svečanosti su prisustvovali i akademik Enes Pelidija iz Vijeća Kongresa bošnjačkih intelektualaca iz Sarajeva, Hilmi Erdem i Refik Akova iz udruženja Turska – Bosna – Sandžak iz Istanbula, glavni imam Medžlisa Islamske zajednice Pljevlja Ferid Osmanagić, predstavnici lokalnih institucija te članovi i rukovodstvo Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori.
Nakon zvaničnog dijela programa upriličen je koktel za goste, uz muzički program u kojem su nastupili Irma Nurković i Tamburaški orkestar “Taslidža“.