Predsjednica Općine Sjenica Mersija Camović-Rebronja, odgovarajući na inicijativu gradonačelnika Novog Pazara Nihata Biševca o hitnom sastanku povodom krize sa odlaganjem otpada, brzo je reagovala i predložila da se sastanak održi u Sjenici.
Na prvi pogled, takav prijedlog djelovao je logično jer je upravo Sjenica trenutno najteže pogođena posljedicama blokade deponije Goveđak. Međutim, ubrzo se pokazalo da je insistiranje na lokaciji sastanka možda bilo važnije od samog sastanka.
Biševac je pozvao predsjednice općina Sjenica i Tutin da zajednički razmotre problem koji pogađa cijeli region. Akcenat njegove inicijative bio je na zajedničkom nastupu tri lokalne samouprave, a ne na tome gdje će se razgovor održati. Umjesto da fokus ostane na regionalnom karakteru problema, pažnja je preusmjerena na Sjenicu kao mjesto okupljanja, čime je otvoren prostor za nova politička tumačenja i nepotrebne tenzije.
Logično je bilo očekivati da se sastanak održi u Novom Pazaru, budući da je inicijativa potekla od gradonačelnika Nihata Biševca, koji je i uputio poziv predstavnicima Sjenice i Tutina. Osim toga, Novi Pazar se u političkom, administrativnom i ekonomskom smislu smatra neformalnim centrom Sandžaka, pa bi takva lokacija vjerovatno bila prihvatljivija svim stranama i manje opterećena simbolikom koja je, umjesto rješavanja problema, dodatno usmjerila pažnju na pitanje gdje će se razgovarati, a ne kako će se kriza riješiti.
Ishod je poznat, najvljenog sastanka danas neće biti. Očigledno je da ni gradonačelnik Novog Pazara ni predsjednica Općine Tutin nisu bili spremni da prihvate format u kojem bi dolazak u Sjenicu imao i simboličku političku težinu. Umjesto razgovora o rješenjima, javnost je dobila novu rundu saopćenja.
Nakon što je postalo jasno da od sastanka nema ništa, Camović-Rebronja izašla je sa novim prijedlogom da se bez sastanaka, kamera i protokola potpiše zajednički dopis Vladi Srbije sa zahtjevima za finansiranje transporta otpada, ubrzanje izgradnje regionalnih deponija i hitan sastanak sa državnim organima.
Paradoks cijele situacije leži u činjenici da se predsjednica Sjenice sada zalaže upravo za ono što je od početka trebalo biti u prvom planu, za zajedničko djelovanje bez političke simbolike. Ako je dokument moguće potpisati u različitim kancelarijama, postavlja se pitanje zašto je onda lokacija sastanka uopće bila toliko važna.
Njena tvrdnja da “ako je nekome politički problem da dođe u Sjenicu, ne mora“ djeluje kao pokušaj prebacivanja odgovornosti na druge aktere. Međutim, jednako se može postaviti pitanje da li je upravo insistiranje da se svi okupe u Sjenici od početka predstavljalo politički uslov koji je nepotrebno zakomplikovao proces.
Posebno je zanimljiva opaska da bi se, kada bi poziv stigao iz Beograda, svi vrlo brzo okupili za istim stolom. U toj rečenici možda se krije i najtačnija dijagnoza problema. Dok se lokalni lideri spore oko mjesta sastanka, formata razgovora i političke simbolike, država ostaje jedini akter koji ima kapacitet da obezbijedi sistemsko rješenje.
U međuvremenu, dok su se između lokalnih aktera očito odvijale političke i institucionalne taktike oko formata i dinamike zajedničkog djelovanja, u Novom Pazaru je održan sastanak gradonačelnika Nihata Biševca i predsjednice Općine Tutin Selme Kučević. Gradonačelnik i predsjednica razgovarali su o problemu odlaganja otpada i posljedicama koje kriza ima po sve tri sandžačke općine.
Tom prilikom istaknuto je da Novi Pazar i Tutin sa sličnim izazovima žive već gotovo godinu dana nakon blokade deponije Golo brdo, te da lokalne samouprave same nemaju dovoljno kapaciteta da dugoročno riješe ovaj problem bez pomoći države. Sastanku je bila pozvana i predsjednica Općine Sjenica Mersija Camović-Rebronja, ali se pozivu nije odazvala, što je dodatno otežalo usaglašavanje jedinstvenog regionalnog pristupa prema nadležnim državnim institucijama.
Tokom sastanka usaglašen je i prijedlog dokumenta koji bi bio upućen Vladi Srbije, a u cilju rješavanja problema odlaganja komunalnog otpada u regionu. kroz zajednički nastup prema institucijama Republike Srbije, uz očekivanje da se inicijativi pridruži i Sjenica.
Istina je da je kriza sa otpadom odavno prevazišla granice Sjenice. Goveđak je danas najvidljiviji problem, ali Golo brdo jučer je bilo isto što je Goveđak danas. Novi Pazar i Tutin već plaćaju ogromne troškove transporta otpada, dok se regionalni sistem upravljanja otpadom godinama odlaže.
Zbog toga je možda najvažnije pitanje ko je propustio priliku da se oko tog problema napravi zajednički front. Građane Sandžaka ne zanima gdje će političari sjediti, ko će kome “doći na noge” niti ko će poslati više saopćenja. Građane zanima zašto se decenijama nije izgradio održiv sistem upravljanja otpadom i ko će konačno preuzeti odgovornost da taj problem riješi.
Dok se odgovori ne pojave, smeće će ostati na ulicama, a političke poruke će nastaviti da zatrpavaju javni prostor gotovo istom brzinom kao i deponije Sandžaka.