Stranka demokratske akcije (SDA) Sandžaka danas obilježava 32 godine rada. Za to vrijeme, najstarija bošnjačka partija, prešla je put od masovnog pokreta Bošnjaka u ovom kraju, preko apsolutne vladavine u sandžačkim lokalnim zajednicama sa većinskim bošnjačkim stanovništvom (Novi Pazar, Tutin i Sjenica), ali i najjače bošnjačke stranke u Crnoj Gori, do opozicione partije i kombi stranke u Brodarevu, Prijepolju, Priboju i Novoj Varoši. Ta tendecija će se očigkedno nastaviti i u ostatku Sandžaka.
Nakon uvođena pluralizma, uz prisustvo od preko 40.000 građana na osnivačkoj skupštini, na Gradskom stadionu u Novom Pazaru, 29. jula 1990. godine, osnovana je Stranka demokratske akcije (SDA) Sanžaka, tada kao dio SDA za bivšu Jugoslaviju s centralom u Sarajevu.
Od osnivanja do sada, nisu se mijenjali predsjednik Sulejman Ugljanin, nekada neprikosnoveni lider sandžačkih Bošnjaka, njegova retorika i stalno prisustvo u radu državnih parlamenata (SFRJ, SRJ, SCG i Srbija).
Lider SDA Ugljanin ostao je “zarobljenik“ svoje retorike sa početka djelovanja stranke. Za položaj Bošnjaka, neriješen status regiona Sandžak, koji vidi kao autonomiju sa elmentima državnosti, nerazvijenost, strelice upućuje ka državi i domaćim medijima, u pomoć zove međunarodne organizacije, kad-kad i međunarodne vojne snage, piše Danas.
U zahtjevima stalno je na ivici onoga što ne može da ostvari “sad i odmah“.
Položaj Bošnjaka u Srbiji „nikada nije bio bolji“ nego od 2008. – 2014. kada je, kao ministar bez portfelja, sedeo u vladama prvo DS, a potom SNS.
Kada je sadašnji predsjednik Srbije Aleksandar Vučić postao premijer, poručio je “Suljo, za tebe nema fotelja“, tada se retorika vratila na staro i nastavljeno je inaćenje sa Beogradom.
Polovinom devedesetih počelo je osipanje SDA i nastajanje novih političkih opcija, čiji lideri su postajali nekada prvi Ugljaninovi saradnici. Bez obzira na to, njegova stranka je dugo držala apsolutnu vlast u Novom Pazaru, Sjenici i Tutinu, u kojem je apsolutni vladar bila od 1996. do posljednjih lokalnih izbora 2020.
Najveći oponenti Ugljaninovoj stranci postale su partije koje su formirali nekada najbliži saradnici i osnivači te opcije – Sandžačka demokratska partija (SDP) Rasima Ljajića i Stranka pravde i pomirenja (SPP) pokojnog Muamera Zukorlića. Zbog toga su, sve do prije desetak godina, izbori u ovom kraju bili događaji visokog rizika i “borba na život i smrt“. Sada je sve u mnogo mirnijim vodama, uz obavezne i neizostavne optužbe o krađama na nekim izbornim mestima.
Institucija u kojoj, sve ove godine, vlada SDA je Bošnjačko nacionalno vijeće (BNV). Stoji iza izborne liste, koja uvijek ima najviše vijećnika i njeni kadrovi su na najvažnijim pozicijama.
Kad su lokalne samouprave u pitanju, u Novom Pazaru i Sjenici SDA je “u dubokoj“ opoziciji, a u Tutinu je zahvaljujuči jednom odborniku SNS, uspela da zadrži vlast.
Kada se prije nekoliko mjeseci u tutinskoj opštini zaljuljala skupštinska većina, dobro obaviješteni izvori tvrde da je rješenje pronađeno “na tajnom sastanku visokih funkcionera“ te dve partije.
Upućeni tvrde, da je odbijanje Ugljanina da ide na razgovore sa Vučićem za formiranje nove Vlade Srbije i uslovljavanjem ispunjavanje od ranije poznatih zahtjeva, samo utvrđivanje pazara.
Narodni poslanik Enis Imamović kaže da je ta partija nastala “kao demokratski politički pokret bošnjačkog naroda i odgovor na politiku koja je predstavljala pretnju po biološki opstanak Bošnjaka u Sandžaku“.
“Atmosfera u društvu, politika, vlast i novi uspon političke elite mračnih devedestih, na našu veliku žalost, vraćaju državu i gradjane u stanj Pre demokratskih promjena. Demokratske snage koje su tada bile suprostavljene bezumlju Miloševićeve politike su sada na novom velikom, a možda, i odlučujućem ispitu”, naglašava Imamović i poručuje da je neophodno “da saberemo svoje snage sa pravim demokratskim i građanskim opcijama kako bi adekvatno odgovorili na ponovni uspon nacionalističke politike, koja je sada, očigledno, na svom političkom vrhuncu“.
Imamović objašnjava da je put njegove partije “u tome zahtevniji“, da će im jedan od prioriteta biti borba za evro-atlantske integracije, usaglašavanje sa politikom EU, donošenje Zakona o lustraciji, usvajanje Reolucije o genocidu u Srebrenici, boriće se za rešavanje svih sporova sa susednim državama i nastaviće da pružaju podršku BiH “kao jedinstvenoj i suverenoj državi ravnopravnih građana i naroda“.
Zaključuje da je “u novijoj historiji to uvek bio najteži put“.
Za razliku od početka osnivanja do polovine prošle decenije, kada su partijski rođendani proslavljani sa mnogo pompe i kilometarskim kolonama automobila, uz sirene, klicanje i pevanje lideru i Sandžaku, koje su satima kružile gradom, posljednje godišnjice obilježavaju se na skromnim svečanostima.
SDA Sandžaka osnovana je 29. jula 1990. godine na gradskom stadionu u Novom Pazaru. Svečanom osnivanju prisustvovao je osnivač te partije u BiH i kasniji predsjednik te države Alija Izetbegović i još nekoliko desetina hiljada ljudi iz Sandžaka, Crne Gore, BiH, Makedonije i sa Kosova.
Izvor: Sandzacke.rs/Danas.rs