Redovni profesor Filološkog fakulteta u Beogradu i historičar književnosti Milo Lompar gostovao je u emisiji Bez pardona na zrenjaninskoj KTV televiziji. Tokom gostovanja, Lompar je kritikovao Fahrudina Kladničanina, izvršnog direktora Akademske inicijative Forum 10, pogrešno ga nazvavši članom Bošnjačkog nacionalnog vijeća, te iznio optužbe povodom njegovih stavova iz teksta objavljenog na portalu Peščanik.
Autor: Nedžad Smailagić
U emisiji je govorio o kulturnom identitetu, Kosovu, Srebrenici i onome što naziva “kolonijom krivice“, izražavajući zabrinutost zbog, kako je naveo, pokušaja preoblikovanja kulturnog obrasca srpskog naroda.
“Ni Kosovo, ni Vidovdan, ništa ne znače…”
“Ja vam skrećem pažnju. Fahrudin Kloničan, 8. jula, na Peščaniku, kaže: Ni Kosovo, ni Vidovdan, ništa ne znače ukoliko studenti umesto njih ne stave u svoje shvatanje da je u Srebrenici počinjen genocid. Ja prepričavam, ali to je smisao“, rekao je Lompar i dodao:
“Dakle, čovjek koji je bio član Bošnjačkog nacionalnog vijeća — dakle, Bošnjak je čim je član tog vijeća — određuje nama, koji nismo Bošnjaci nego smo Srbi, kakav će biti naš kulturni obrazac. I on briše, s jednom drskošću bez presedana, šestovjekovno samorazumijevanje jednog naroda. Kaže: ništa vam to studenti ne vrijedi, sve je to prazna priča dok ne usvojite ovo u svom obrascu. On je to napisao, to piše na Peščaniku.“
“Ko ste vi da brišete šest vjekova samorazumijevanja?”
Govoreći dalje, Lompar je naglasio: “O čemu mi pričamo? To je, dakle, promjena kulturnog obrasca. Kakve sad veze imaju nacionalizmi i ostalo? Vi tražite od mene da nešto što je šestvjekovnom narodu postojalo u različitim oblicima — ja izbrišem. Čekajte, ko ste vi? Odakle vam to pravo dolazi? Koga ste ovlastili za tako nešto? Nema tog pitanja.“
Profesor je istakao da se o tome u javnosti ne govori: “Niko to pitanje ne postavlja. Kao da je to palo s Marsa. I kad ja to kažem, naravno, nastaje konsternacija. Zašto? Jer cilj je da se stvori tabu. Da vi ne smijete određene teme da pominjete. Jer to je prvi način da vam onda, naredni put, ispostavim novi set zahtjeva.“
“Kolonija krivice” kao oblik pritiska
“Dakle, litijum — ako vi kažete: pa ja ne bih ovaj litijum da prodam — odmah vam odgovore: nemojte, vi ste uradili Srebrenicu, genocid. Kolonija krivice, vi to tako nazivate. Da, to sam ja preuzeo od Nijemaca,“ objasnio je Lompar.
Dodao je da je taj termin preuzeo iz njemačke literature: “To je jedan njemački autor pisao. Ja sam to čitao. Ali odličan, zgodan i jak tekst. Izvanredan. Kolonija krivice. Znači, ja vam sad kažem: prodajte aerodrom.“
U zaključku je istakao: “Pa ja ne bih da… Pa kako kad ste vi počinili? Pa vi ste krivi za nas. I to je jedna tehnika gdje vi s ekonomskog plana, s političkog na ideološki, ali se sve svodi na to da se, u stvari, držite neprekidno u poziciji krivog.“
“Istina je ljekovita. I za Lompara, i za Srbiju“
U razgovoru za portal Sandžačke, Fahrudin Kladničanin reagovao je na izjave profesora Lompara.
“Razumijem reakcije Mila Lompara i njegovo interesovanje da pomno prati ono što naziva ‘Drugom Srbijom’, oličenu u Danasu, Peščaniku i nekolicini slobodnih i kritičkih medija“, rekao je Kladničanin.
Dodao je da je povod za Lomparov komentar u televizijskoj emisiji bio njegov tekst objavljen početkom jula na Peščaniku.
“U tekstu je posebno istaknuto pitanje Srebrenice kao moralnog testa generacije, jer bez suočavanja s istinom nema stvarnog napretka“, naglasio je on.
Kladničanin je istakao da je cilj teksta bio potaknuti akademsku i društvenu odgovornost mladih:
“Ukoliko studenti, kao posljednja nada društva, pristanu na mit umjesto na odgovornost, Srbija ostaje zarobljena u prošlosti, bez vizije budućnosti“, kazao je.
Zaključio je da je tekst objavljen neposredno uoči obilježavanja 30 godina od genocida u Srebrenici, te dodao: “Ako Lompar u tome vidi potiranje kulturnog koda Srbije starog šest vijekova, ja nemam poseban komentar — osim jednog: istina je ljekovita. I za Lompara, i za Srbiju.“
Izvor: Sandzacke.rs