Predsjednik Srbije Aleksandar Vučić ponovo je progovorio o planovima za hidroenergetsko korištenje Ibra kod Ribarića, ovoga puta uz konkretnu tvrdnju da su malu hidrocentralu na toj lokaciji svojevremeno tražili Općina Novi Pazar i, kako je rekao, “bošnjačko vijeće ili tako neka organizacija”.
Izjavu je dao tokom posjete Velikom Popoviću u općini Despotovac, najavivši i da će već sljedeće sedmice biti formirana stručna grupa koja će se baviti pitanjem Ibra.
Novinari portala KoSSev provjerili su ovu tvrdnju u dostupnoj planskoj i strateškoj dokumentaciji, i njihova analiza, koju je prenio i N1, pokazuje znatno složeniju sliku od one koju je predsjednik iznio.
Dokumenti zaista potvrđuju da planiranje hidroenergetskog objekta kod Ribarića nije novo. U Programu ostvarivanja Strategije razvoja energetike Republike Srbije za period 2007-2012, velika HE Ribarići navedena je kao jedan od projekata čija je izgradnja bila planirana, sa analizom opravdanosti urađenom još 2002. godine i procijenjenom investicijom od 93,1 milion eura. Riječ je o velikom energetskom objektu, sa branom visokom 94 metra i akumulacijom od 82 miliona kubnih metara, koji se pominje i u kasnijim državnim dokumentima, uključujući Prostorni plan Republike Srbije 2010-2020 i Strategiju upravljanja vodama do 2034. godine.
Međutim, ta dokumentacija govori o državnom energetskom projektu, a ne potvrđuje Vučićevu konkretnu tvrdnju o tome da su baš Novi Pazar i Bošnjačko nacionalno vijeće tražili izgradnju male hidrocentrale. Za razliku od velike HE Ribarići, mala hidroelektrana je sasvim druga priča, i upravo tu KoSSev pronalazi jedini konkretan dokumentovan trag, koji ne vodi u Novi Pazar, nego u Tutin.
Skupština općine Tutin je 21. juna 2018. godine donijela odluku o izradi Plana detaljne regulacije za izgradnju malih hidroelektrana na rijeci Ibar, objavljenu u Službenom listu općine Tutin. Obuhvat plana, prema tom dokumentu, iznosio je oko 500 hektara i uključivao je katastarske opštine Ribariće, Godovo, Špiljane, Gnilo, Dobrinje, Dragu, te Zapadni i Istočni Mojstir. U samom dokumentu se navodi da je izgradnja više malih hidroelektrana bila zamišljena kao “održivije plansko rješenje” u odnosu na veliku HE Ribarići sa akumulacijom od preko 2.200 hektara.
Drugim riječima, dokumentacija razdvaja dvije potpuno različite priče, veliku državnu HE Ribarići iz dvijehiljaditih, i kasniju inicijativu za male hidroelektrane, koju je 2018. godine pokrenula lokalna samouprava u Tutinu, a ne Novi Pazar ili Bošnjačko nacionalno vijeće, kako je predsjednik naveo.
Za javno dostupan dokument kojim bi se potvrdilo da su Grad Novi Pazar ili Bošnjačko nacionalno vijeće podnosili zahtjev za izgradnju hidrocentrale kod Ribarića, KoSSev navodi da ga za sada nisu pronašli. Novinari napominju da to ne znači da takav dokument ili inicijativa nužno ne postoje, ali da dosad identifikovana dokumentacija pokazuje drugačiji, precizniji slijed događaja od onog koji je predsjednik iznio.
Ova epizoda dolazi u trenutku kada je Vučić, u seriji izjava od 9. avgusta, najavio moguću promjenu vodotoka Ibra, poručujući da će Srbija razmotriti “različite razloge” za takav potez, uz spominjanje reakcije Albanaca na Kosovu. Dan kasnije tvrdio je da ne prijeti, a zatim se, u gostovanju na RTS-u, prvi put pozvao na Ribariće kao dio te priče. Time stari planovi o hidroenergetskom korištenju ovog dijela Ibra, dobijaju novi, otvoreno politički kontekst, u kojem se, bez jasne dokumentacije, pominju i Novi Pazar i Bošnjačko nacionalno vijeće.
Za čitaoce u Sandžaku, ovo pitanje nije samo tehnička rasprava o energetici. Način na koji se u ovoj priči, bez dokaza, uvlači ime Bošnjačkog nacionalnog vijeća i grada Novog Pazara, otvara pitanje koliko su takve izjave zaista utemeljene na dokumentima, a koliko služe da se odgovornost za osjetljivu odluku prebaci na nekog drugog.
Izvor: Sandzacke.rs / KoSSev / N1