U vremenu brze industrializacije i digitalizacije, kada se sve više okrećemo masovnoj proizvodnji i brzoj potrošnji, sve je teže pronaći ljude koji čuvaju tradiciju starih zanata. Jedan od takvih rijetkih primjera je Fikro Nikšić, obućar iz novopazarske Stare čaršiji, koji uporno održava zanat svojih predaka, boreći se da sačuva duh i tradiciju ovog nekada živog i poštovanog zanimanja.
Autor: Aiša Alić
Slijedeći narodnu izreku “Zanat je zlatan”, Fikro Nikšić je odlučio da nastavi porodičnu tradiciju obućarstva. S ljubavlju i poštovanjem prema zanatu koji je naslijedio od oca, on svakodnevno dolazi u svoju radionicu u Staroj čaršiji, uprkos sve većim izazovima s kojima se suočavaju zanatlije u današnje vrijeme.
“Kada se kaže tradicija, to je bitno i cijenjeno. Moj otac je, u ono vrijeme, bio majstor, poznati obućar. Sticajem okolnosti, ja sam kod njega dolazio da ga gledam kako on to radi i tako sam zavoleo ovaj posao. Svaki posao je težak, ali najvažnije je da se radi sa ljubavlju”, ističe Fikro.
Međutim, sve je manje mladih ljudi zainteresiranih za učenje zanata. “Starih zanata više nema. U ono vrijeme čovjek zanatlija je bio mnogo cijenjen, poštovan i imao ugled u gradu u kome su te ljudi voleli, dok danas toga više nema”, žali se Fikro.
Opstanak zanata u pitanju
Fikro se boji da će nakon njega nestati još jedan stari zanat u novopazarskoj Staroj čaršiji.
“Poslije mene će ostati praznina, to je sigurno, u ovoj Staroj Čaršiji, ne zbog toga što sam ja dobar majstor, već neće imati ko da popravi cipelu. Ovdje od zanatlija ostalo je nas četvoro, sve drugo je ostalo. Nekada se znalo kada uđeš u Staru čaršiju ideš kod zanatlija, toga nema”, naglašava on.
Iako je od svog zanata nekada mogao izdržavati porodicu i školovati djecu, danas je situacija mnogo teža. “Sada od ovog posla se mnogo teško živi”, kaže Fikro.
Njegova radionica je više od običnog mjesta za popravku obuće – to je oaza tradicije, mjesto gdje se čuva sjećanje na jedno vrijeme kada su zanati bili cijenjeni i poštovani. Priča o Fikru je poziv na buđenje svijesti o važnosti očuvanja nematerijalne baštine i podrške onima koji se bore da održe tradiciju živi.
Izvor: SANA