Na lokaciji deponije Golo brdo, nedaleko od sela Kožlje u blizini Novog Pazara, trebalo bi da započnu iskopavanja u potrazi za mogućom masovnom grobnicom sa tijelima kosovskih Albanaca, žrtava rata iz 1998–1999. godine. Ova lokacija već je ranije identifikovana kao potencijalno mjesto prikrivanja zločina, a srpske vlasti su 2024. godine i zvanično potvrdile da se ovdje može nalaziti masovna grobnica.
“Deponija Golo brdo otvorena je na brzinu pred početak NATO bombardovanja 1999. godine, a prema tvrdnjama mještana, taj lokalitet je u to vrijeme čuvala vojska. Njihova svjedočenja dodatno su pojačala sumnju da je riječ o mjestu na kojem su mogli biti pokopani posmrtni ostaci albanskih civila”, objavila je na društvenim mrežama Bojana Selaković, koordinatorka Nacionalnog konventa o EU.
Iskopavanja će se vršiti na zahtjev kosovske strane, koja je Srbiji dostavila relevantne informacije prikupljene na osnovu izjava svjedoka. Šef kosovske Komisije za nestala lica, Kuštrim Gara, izjavio je za Radio Slobodna Evropa da su pripreme terena počele još 26. avgusta prošle godine, te da je lokacija identifikovana kao prioritetna u međusobnim dogovorima radnih grupa Kosova i Srbije.
Prema njegovim riječima, Beograd je tražio da upravo Golo brdo bude prva lokacija na kojoj će se sprovesti nova faza istraživanja. Lokaciju su krajem avgusta 2024. obišli i predstavnici EULEX-ovog tima za sudsku medicinu, zajedno sa nadležnima iz obje zemlje.
Istraživanje lokacije kod Novog Pazara dogovorile su Radne grupe za nestale Kosova i Srbije na sastancima u Ženevi, krajem januara i početkom jula 2024. godine.
Tokom sukoba na Kosovu ubijeno je više od 13.000 osoba, većinom albanskih civila, a hiljade se još uvijek vode kao nestali. Na teritoriji Srbije je od početka 2000-ih do danas pronađeno najmanje pet masovnih grobnica sa skoro hiljadu tijela Albanaca – među kojima su najpoznatije lokacije u Batajnici, Petrovom Selu, Rudnici, Perućcu i Raškoj.
Za zločine na Kosovu, među kojima je i premještanje tijela i njihovo pokopavanje u tajne grobnice u Hagu je na 27 godina zatvora osuđen bivši načelnik Resora javne bezbjednosti Ministarstva unutrašnjih poslova Srbije Vlastimir Đorđević.
U presudi se navodi da je transport sproveden u sklopu koordinirane operacije da se uklone dokazi zločina koje su počinile srpske snage nad kosovskim Albanicima. Đorđeviću je kazna kasnije smanjena na 18 godina i služi je u zatvoru u Njemačkoj.
Pred sudovima u Srbiji do danas niko nije odgovarao za premještanje i skrivanje tijela kosovskih Albanaca.
Ukoliko se potvrde navodi o postojanju masovne grobnice na Golo brdu, to bi moglo baciti novo svjetlo na razmjere prikrivanja ratnih zločina, ali i objasniti višegodišnje ignorisanje inicijativa za sanaciju ove problematične deponije.
Istraga i eventualni nalazi na Golo brdu mogli bi imati duboke političke, pravne i moralne implikacije, kako za Srbiju, tako i za proces pomirenja sa žrtvama i porodicama nestalih.