Kada je u augustu prošle godine upozorio da se “Srbija sprema na rat“, te da “sve sluti na još jedan krug nevolje na Balkanu“, mnogi su sa skepsom gledali na stavove uglednog novosadskog historičara Milivoja Bešlina, piše Radiosarajevo.ba.
Upozoravao je na sve opasnosti srpskog naconalizma, pa i Deklaraciju o opstanku Srba, svojevrsni novi Memorandum, te poruke srbijanskog predsjednika Aleksandra Vučića i čelnika bh. entiteta RS Milorada Dodika da će “povećati srpski državni kapacitet“.
Danas kaže da se njegove loše “slutnje ostvaruju velikom brzinom“ i da ga to brine.
“Dodik pokušava svim sredstvima da dobije izbore, misleći da će huškanjem i najavom drugog poluvremena mobilisati ljude da glasaju za njega. On igra svoju igru za opstanak, ne samo na političkoj sceni. Njegov ulog je veći od toga. Posljednja sramna odluka skupštine manjeg bh. entiteta je logična posljedica takve politike. Ona nam govori da je Dodik još jednom nadigrao nesposobnu opoziciju u Banjoj Luci i pokazao da u RS politici, koju on reprezentuje, nema alternative, i to je najporaznije“, analizira Bešlin.
Dodaje da „taj grubi negacionizam“ jeste nešto zaista zapanjujuće.
“Slušajte, silni su sudski procesi završeni, ne samo pred Haškim sudom, već i pred stalnim Krivičnim tribunalom. Napisane su istoriografske studije, urađene statistike itd. I genocid u Srebrenici je potvrđen “izvan svake razumne sumnje”. Da ne pominjem rezolucije o osudi genocida u bezmalo svim evropskim državama… I poslije svega, na tako politikantski i amoralan način se oglušiti o istorijske činjenice koje su nepobitne, to je, zaista, nedopustivo… Ali istorija se time neće i ne može promijeniti“, naglasio je Bešlin.
Prema njemu, svojim odlukama „skupština menjeg bh. entiteta je napisala istoriju vlastitog beščašća.
“Ona ne može promeniti istoriju rata u BiH. Naposljetku, u teoriji genocida, imate na brojnim svjetskim univerzitetima studije genocida… Široko je prihvaćena teza da je poricanje posljednja faza jedne genocidne politike. To je puno puta ponovljeni obrazac u svijetu, ni po čemu mi kao region nismo tu originalni u razmišljanjima i djelovanjima“, objašnjava naš sagovor.
Gdje je u svemu tome državni vrh Srbije i kakva je njegova uloga?
“Srbija je zauzeta rješavanjem kosovskog pitanja i ono što je posebno zabrinajvajuće jeste da srpska politička elita i dalje regionalne odnose i nacionalna pitanja razmatra isključivo u svom teritorijalnom vidu. A tada ste u konstantnom iskušenju da se bavite promjenom granica, a granice, to nam istorijsko iskustvo pokazuje, ne mogu se mijenjati mirno i bez otvaranja novih sukoba. Takođe, međunarodne okolnosti ne idu na ruku stabilizaciji našeg regiona. Sve u svemu, bio bih vrlo zabrinut za ono što nam slijedi“, zaključuje Bešlin.