Srbija se suočava s mogućnošću gubitka do 1,5 milijardi eura iz fondova EU, dok Evropska komisija razmatra obustavu isplata zbog nazadovanja u demokratiji i bliskih veza zemlje s Rusijom, piše Politico.
Ova država nije članica EU, ali je 2014. godine pokrenula pregovore o pristupanju, te ima pravo na fondove i grantove kako bi provela pravne reforme.
Odluka o suspenziji isplata dodatno bi zakomplikovala tzv. proces proširenja EU, dok zemlje poput Ukrajine i Crne Gore ubrzano rade na pridruživanju, dok uticajne države poput Francuske pozivaju na oprez.
“Postajemo sve zabrinutiji zbog onoga što se dešava u Srbiji. Od zakona koji potkopavaju nezavisnost pravosuđa do obračuna s demonstrantima i ponovljenog miješanja u nezavisne medije”, izjavila je evropska komesarka za proširenje Marta Kos za Politico.
Komisija procjenjuje da li zemlja i dalje ispunjava uslove za “isplate u okviru finansijskih instrumenata EU”, rekla je Kos.
U posljednjim sedmicama unutar Komisije raste pritisak da se sredstva obustave, izjavila su četiri zvaničnika EU za Politico. EU je javno kritikovala pravosudne reforme koje je progurao predsjednik Srbije Aleksandar Vučić, čija se vlada suočila s masovnim protestima.
Danijel Apostolović, ambasador Srbije pri EU i glavni pregovarač s blokom, rekao je za Politico da je uvjeren da neće doći do te tačke suspenzije finansiranja, te da Srbija ne odustaje od punopravnog članstva u EU.
Beograd je ostao uključen u intenzivne razgovore s Komisijom, dodao je Apostolović.
Paket zakona za restrukturiranje sudova i izmjene načina imenovanja sudija i tužilaca predstavlja ozbiljan korak unazad za Srbiju, upozorila je Kos kada su zakoni najavljeni.
Venecijanska komisija, pravno savjetodavno tijelo pri Vijeću Evrope, trebalo bi krajem mjeseca dati stručno mišljenje o kontroverznim zakonskim izmjenama u Srbiji.
To mišljenje moglo bi biti podsticaj Komisiji da zamrzne finansiranje Srbije, naznačila su dva zvaničnika EU s kojima je razgovarao Politico. Kos je rekla da će zahtijevati da Srbija uskladi svoje pravosudne zakone s preporukama Venecijanske komisije.
Beograd je jasno komunicirao da će slijediti preporuke Venecijanske komisije čim budu zaprimljene, rekao je Apostolović.
EU je najveći pružalac finansijske podrške Srbiji i dodijelila je više od 586 miliona eura bespovratnih sredstava u periodu 2021–2024.
Također je stavila na raspolaganje dodatnih do 1,5 milijardi eura, uslovljenih reformama. Prema podacima srbijanske vlade, zemlja je od 2000. godine primila više od sedam milijardi eura iz fondova i investicija EU.
Ipak, Srbija već dugo vodi politiku balansiranja u odnosima s EU, istovremeno njegujući bliže veze s Moskvom dok prima novac iz Brisela.