Dugi toplotni talasi suša spustili su vodostaj Dunava širom Evrope na kritično nizak nivo, što je izazvalo ozbiljne nestašice električne energije, primoralo države na uvoz skupe električne energije i gotovo paralisalo riječni saobraćaj.
Situacija je posebno dramatična u Srbiji i Rumuniji, gdje se na hidroelektrani Đerdap 1 nekada široki plovni put skupio i ogolio pješčane sprudove, šljunak i riječno dno, dok teretni brodovi pod nesnosnim ljetnim vrućinama oprezno plove pored novonastalih otoka.
Direktor proizvodnje u Đerdapu 1 Davor Maljković podsjetio je da ova najveća srbijanska hidroelektrana, čiji je dnevni kapacitet 15 gigavat-sati (GWh), trenutno proizvodi svega 20 posto tog kapaciteta. Znatno je smanjena i proizvodnja na nizvodnoj hidroelektrani Đerdap 2.
Vanredne mjere i opasnost od katastrofe
Sektor za vanredne situacije Vlade Srbije u četvrtak, 30. jula, donio je vanredne mjere, uključujući punu pripravnost lokalnih vlasti, dostavu vode za piće, ograničavanje aktivnosti na otvorenom i zabranu zalijevanja.
Mjere su donesene nakon što su iz državnog hidrometeorološkog zavoda upozorili na nastavak toplotnog vala s temperaturama iznad 30 stepeni Celzijusa u narednih 10 dana.
Maljković je naglasio da bi dotok Dunava zbog visokih temperatura u augustu mogao pasti znatno ispod biološkog minimuma, opisujući izglede kao katastrofalne. Napomenuo je da je od puštanja Đerdapa 1 u rad 1970. godine najniži zabilježeni dotok iznosio 1.500 kubnih metara u sekundi (15. januara 1983. i 1. septembra 2003. godine).
“Prognoze pokazuju da ćemo sigurno oboriti taj rekord i pasti ispod njega. Procjenjuje se da ćemo ići ispod 1.400 kubnih metara u sekundi”, ukazao je Maljković.
Ugrožene i termoelektrane
Iz Elektroprivrede Srbije (EPS) prošle sedmice su saopćili da je nizak vodostaj poremetio i rashladne sisteme u termoelektranama Kostolac, što ih je primoralo na smanjenje proizvodnje.
Zbog toga se Srbija više oslanja na reverzibilne hidroelektrane poput Bajine Bašte (614 MW) na zapadu zemlje, koja koristi noćne rezerve za pokrivanje dnevnih “špiceva” potrošnje, kao i na kompleks termoelektrana “Nikola Tesla” (TENT) kod Obrenovca, koji sam generiše 50 posto ukupne električne energije u zemlji.
Srbija se u velikoj mjeri oslanja na lignit, iz kojeg dobija 60 posto električne energije, dok hidroelektrane pokrivaju 30 posto, a preostali dio dolazi iz drugih izvora.
Problemi u regionu: Gašenje nuklearki i neobična otkrića
Dramatična suša je teško pogodila i druge podunavske zemlje. Mađarska nuklearna elektrana Paks u četvrtak je smanjila proizvodnju drugog reaktora za 50 posto zbog niskog vodostaja, saopćio je operater MVM.
Rumunska kompanija Nuclearelectrica je potpuno obustavila rad oba reaktora u elektrani Černavoda i isključila ih s mreže.
Isušeno korito rijeke donijelo je i neobična otkrića. U Bugarskoj su povučene vode otkrile ostatke za koje historičari vjeruju da pripadaju drevnom mamutu, izvijestila je novinska agencija BTA.
Nizvodno, u blizini mjesta Prahovo, na istoku Srbije, Dunav koji se povukao ogolio je i zahrđale olupine crnomorske flote nacističke Njemačke, koje su potopljene 1944. godine. Riječ je o plovilu koje se koristilo za usporavanje sovjetskog napredovanja u Drugom svjetskom ratu, prenosi agencija Reuters.