Politički predstavnici iz Preševa, Medveđe i Bujanovca, nastavljaju sa iznošenjem zahtjeva da se prava koja Beograd traži za Srbe na Kosovu, obezbijede i za Albance u ovim opštinama. Uoči sastanka srpskog predsjednika i kosovskog premijera na kojem bi trebalo da bude predstavljen statut ZSO, albanski poslanik u Skupštini Srbije Šaip Kamberi podcrtava da je reciprocitet politički i strateški cilj Albanaca.
Kamberi se u intervjuu za Radio Kosovo, požalio na, kako navodi, “žestoku diskriminaciju“ od srpskog državnog vrha, sa kojom se, dodaje, skoro svaka generacija Albanaca suočila.
“To se odrazilo na Kosovo, posebno kroz varvarske zločine koji su se desili u posljednjem ratu. Dakle, sva ta politička i vojna mašinerija, koja je deceniju ugnjetavala Kosovo, po završetku rata, u najvećem dijelu je bila koncentrisana u Dolini“, poručio je Kamberi, prenosi portal KoSSev.
Kaže da se Albanci i dalje suočavaju sa “istom praksom diskriminacije, imperijalističke i hegemonističke politike, za koju Srbija i dalje misli i nada se da će primjeniti na Albance, posebno na Kosovo“.
“Nažalost, i pored toga što smo ušli u treću deceniju 21. vijeka, politička elita u Srbiji još uvijek nije shvatila da je vrijeme kolonija prošlo… Srbija, nadajući se da će i dalje imati Kosovo kao koloniju, nastavlja sa svojom politikom koja je apsurdna, anahrona, to je politika zasnovana na mitovima i mitologiji prošlosti“, smatra Kamberi.
Tvrdi da je za ostvarivanje prava Albanaca neophodna “demokratizacija Srbije“.
Kamberi je kazao da ima redovne kontakte sa američkim ambasadorom u Beogradu Kristoferom Hilom, sa šefom misije OEBS-a u Srbiji, ambasadorom Janom Bratuom, koji je takođe služio na Kosovu, te dodaje da su svi detaljno obavješteni o situaciji.
Podsjetio je i na to da je nedavno delegacija Albanca iz Preševa, Medveđe i Bujanovca posetila Vašington, gdje su se sastali sa izaslanikom SAD-a za Zapadni Balkan Gabrijelom Eskobarom.
“Obavjestili smo ga o senzibilizaciji pitanja Albanaca u dolini, tražeći od njega veće angažovanje kako bi i prava Albanaca Preševa bila dio sporazuma“, naznačio je.
Kamberi takođe tvrdi i da su uputili pisani zahtjev predstavnicima Evropske unije, odnosno izaslaniku za dijalog Beograda i Prištine Miroslavu Lajčaku i visokom predstavniku EU Žozepu Borelu.
“Tražeći od njih maksimalnu posvećenost da se pitanje Albanaca ne ostavi po strani i da se ne dozvoli izgradnja dvostrukih standarda u tretmanu manjina. Tražeći, dakle, izgradnju jednoobraznosti u pravima, što bi bio preduslov stabilnosti među državama na Balkanu“, smatra Kamberi.
On, međutim, navodi da im još uvek nije stigao odgovor.
“Nastavićemo sa lobiranjem u Vašingtonu, posebno kod američkih zakonodavaca da pitanje Albanaca poguramo napred“, poručio je.
Upitan “da li misli da ovaj projekt može da se pogura dalje“, Kamberi tvrdi da se ne nada da će Srbija to “dobrovoljno da prihvati“.
“Ona će prihvatiti ova pitanja samo pod jednim uslovom, kada međunarodna zajednica bude budna, čak i na preteći način prema njoj, da standardi EU, gde Srbija bar pretenduje da se pridruži, moraju da se ispoštuju. Njena demokratizacija će da se vidi najviše po tome kako poštuje prava manjina“, smatra Kamberi.
Ovaj poslanik je siguran da će Beograd biti “prinuđen“ da zaključi konačan dogovor sa Prištinom.
Poručio je da se prave pomaci u dobrom pravcu kada je riječ o dijalogu, “uprkos tome što se Vučić pojavljuje kao da je nepobjediv“.
“Da li će biti potpisa ili ne, ne znam tako detaljno, ali sam uvjeren da situacija oko Ukrajine, takva homogenizacija nije bila godinama u EU, takva transatlantska koordinacija EU-SAD, za sve prethodne godine to se nije dogodilo i to će primorati Srbiju da se povinuje uslovima i dogovoru sa Albancima“, smatra Kamberi.
Još jednom podcrtava težnje političkih predstavnika Albanaca na jugu Srbije: „Naš politički i strateški cilj je da izgradimo reciprocitet sa pravima Srba na Kosovu“.
Poziv da se Albanacima iz Preševa, Bujanovca i Medveđe, dodijele ista prava koja Beograd traži za Srbe na Kosovu stiže u istom danu kada se i održava nova runda dijaloga Beograda i Prištine u Briselu.
Izvor: KoSSev