U Beogradu se predano radi na osnivanju muzeja posvećenog vođi četničkog pokreta i ratnom zločincu Draži Mihailoviću, piše Jutarnji.hr.
Pokretač inicijative đeneralov je unuk Vojislav Mihailović i grupa njegovih istomišljenika, deklariranih poštovalaca “ravnogorske tradicije”. Oni smatraju sramotnom činjenicu da sedam desetljeća nakon smrti prve srpske brade nisu rasvijetljene ni okolnosti smaknuća ni Dražino posljednje počivalište, pa dug otadžbine prema slavnoj ličnosti planiraju premostiti muzejom. Ideja je da se na jednom mjestu skupe generalovi lični artefakti, dokumenti i literatura posvećena njegovoj borbi. Lokacija muzejskog postava još nije službeno definisana, pišu beogradske Večernje novosti, ali će najvjerojatnije biti smješten u kući u kojoj je Mihailović s obitelji živio prije rata: u Bregalničkoj 24 u Beogradu.
On je tridesetih godina prošlog stoljeća tu kuću kupio na kredit, da bi je poslije rata na temelju presude za saradnju s okupatorom konfiscirale komunističke vlasti. Draža Mihailović službeno je rehabilitiran odlukom beogradskog Višeg suda iz 2015. godine, što osnivanje muzeja posvećenog njegovu liku i djelu čini legitimnim i posve logičnim završetkom revizijskog procesa srpske i četničke historije. Djeca u školama već odavno uče da je Srbija imala dva antifašistička pokreta, a posebnim su zakonom izjednačena i prava nekadašnjih četnika i partizana.
Za turiste
Vojislav Mihailović najavio je osnivanje zaklade koja bi prikupljala novac za održavanje Dražinog muzeja. U nadzornom odboru institucije sjedit će akademici, profesori, pisci i vladike. Akademik Matija Bećković, poznati ideolog velikosrpstva i autor zloguke poeme “Ćeraćemo se još!”, već se nominirao za jednu od stožernih funkcija. On u inicijativi vidi priliku za završetak višedesetljetnog sukoba između srpskih partizana i četnika, i to po uzoru na američki Muzej građanskog rata u kojemu su ravnopravno zastupljeni i Sjever i Jug.
Dražin unuk Vojislav uvjeren je da će ustanova, osim Srbima, biti jako zanimljiva stranim turistima koji su također bili izloženi klevetničkim interpretacijama lika njegova djeda. Građu su, tvrdi, tek počeli prikupljati, a već se boje da neće imati dovoljno mjesta za deponovanje svih eksponata: od stotina knjiga o komandantu i otadžbinskoj kraljevskoj vojsci, preko tisuća fotografija, do video i audiozapisa sa suđenja.
Formiranje Dražinog muzeja, svojevrsnog pandana Kući cvijeća na Dedinju, zagovaraju brojni srpski historičari, a prešutno ga podupiru i institucije Vučićeve Srbije.