Na 30. godišnjicu genocida u Srebrenici, predsjednik Srbije Aleksandar Vučić objavio je poruku saučešća porodicama bošnjačkih žrtava. Poruka je objavljena isključivo na engleskom jeziku putem društvene mreže X, bez pratećeg obraćanja na srpskom jeziku.
“Danas se navršava trideset godina od strašnog zločina u Srebrenici. Ne možemo promijeniti prošlost, ali moramo mijenjati budućnost. Još jednom, u ime građana Srbije, izražavam saučešće porodicama bošnjačkih žrtava, uvjeren da se sličan zločin nikada više neće ponoviti“, poručio je Vučić.
Za razliku od predsjednika države, predsjednica Narodne skupštine Srbije Ana Brnabić zauzela je oštriji ton, negirajući da se u Srebrenici dogodio genocid. U izjavi za provladinu televiziju Informer, Brnabić je rekla da je riječ o “teškom ratnom zločinu“, ali da “genocid nije“.
“Apsolutno nije genocid, što ne znači da nije užasan ratni zločin. Genocid je ono što se dogodilo Srbima u NDH tokom Drugog svjetskog rata“, izjavila je Brnabić, dodajući da se zločin iz jula 1995. godine „nikada nije smio dogoditi“.
Today marks thirty years since the terrible crime in Srebrenica was committed. We cannot change the past, but we must change the future. Once again, on behalf of the citizens of Serbia, I express my condolences to the families of the Bosniak victims, confident that a similar…
— Александар Вучић (@predsednikrs) July 11, 2025
U Beogradu je istovremeno održana promocija drugog izdanja knjige osuđenog ratnog zločinca Vojislava Šešelja pod naslovom U Srebrenici nije bilo genocida. Promocija je izazvala osude javnosti i međunarodnih predstavnika, budući da su prisutni nosili transparente s porukama otvorenog negiranja zločina, koji je Međunarodni sud pravde u Hagu pravosnažno okvalifikovao kao genocid.
Obilježavanje godišnjice dolazi u trenutku pojačanog međunarodnog pritiska na vlasti Srbije zbog izostanka jasnog suočavanja s ratnom prošlošću. Nedavno usvojena Rezolucija Generalne skupštine Ujedinjenih nacija, kojom se 11. juli proglašava Međunarodnim danom sjećanja na genocid u Srebrenici, izazvala je burne reakcije u Beogradu, gdje je dokument ocijenjen kao „politički udar na srpski narod“.
Međunarodni zvaničnici još jednom su pozvali Srbiju i region da priznaju genocid i pošalju jasnu poruku osude, što se smatra ključnim korakom ka pomirenju i regionalnoj stabilnosti.
U julu 1995. godine, jedinice Vojske Republike Srpske, uz podršku režima Slobodana Miloševića, ubile su više od 8.000 bošnjačkih muškaraca i dječaka u i oko Srebrenice – najveći zločin počinjen u Evropi nakon Drugog svjetskog rata.
Za zločine u Srebrenici do danas je osuđeno više od 50 osoba, na ukupno preko 700 godina zatvora. Među osuđenima su i bivši lider bosanskih Srba Radovan Karadžić i komandant Vojske RS Ratko Mladić, obojica na doživotne kazne zatvora.