Turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan pozvao je na temeljitu reformu sistema globalnog odlučivanja i ukidanje prava veta u Vijeću sigurnosti Ujedinjenih nacija.
Erdoğan je u autorskom tekstu za Bloomberg ocijenio da su pandemije, energetske krize, poremećaji u lancima snabdijevanja i regionalni sukobi posljednjih godina pokazali ograničenja sistema u kojem rješavanje globalnih kriza zavisi od odluka nekoliko velikih sila.
Turski predsjednik smatra da se međunarodni mehanizmi odlučivanja moraju prilagoditi današnjim odnosima u svijetu, navodeći da Vijeće sigurnosti UN-a i dalje odražava strukturu međunarodnog poretka uspostavljenog nakon Drugog svjetskog rata.
Erdoğan već godinama zagovara reformu Vijeća sigurnosti kroz poruku “Svijet je veći od pet”, koja se odnosi na pet stalnih članica ovog tijela, Sjedinjene Američke Države, Rusiju, Kinu, Francusku i Veliku Britaniju. Turska zvanično godinama zagovara jačanje uloge Generalne skupštine i promjenu sistema stalnog članstva i veta.
U novom tekstu Erdoğan je posebno istakao da reforma ne bi trebala značiti samo dodavanje novih država u krug privilegiranih članica.
“Ukidanje privilegije veta mora predstavljati i polaznu tačku i osnovni strateški cilj svake smislene reforme”, naveo je Erdoğan.
Prema njegovom prijedlogu, dodavanje novih stalnih članica sa istim pravom veta ne bi riješilo problem koncentracije moći u rukama malog broja država, već bi samo proširilo postojeću privilegiranu strukturu.
Zbog toga, kako je naveo, u okviru Generalne skupštine UN-a treba izgraditi široku međunarodnu podršku principu prema kojem nijedna država ne bi imala pravo da trajno blokira odluke većine međunarodne zajednice.
Umjesto stalnog članstva, rotacija
Erdoğan je predložio i promjenu načina izbora članica Vijeća sigurnosti.
Prema njegovoj zamisli, Generalna skupština bi birala članice Vijeća sigurnosti na određene vremenske periode, po principu rotacije. Države koje bi željele novi mandat morale bi ponovo dobiti podršku većine članica Generalne skupštine.
Time bi se, prema njegovom prijedlogu, povećala odgovornost Vijeća sigurnosti prema Generalnoj skupštini, ali i smanjila koncentracija moći u rukama stalnih članica.
Erdoğan je naveo da budući međunarodni poredak ne može biti izgrađen očuvanjem hijerarhija nastalih nakon Drugog svjetskog rata.
“Ne možemo graditi budući međunarodni poredak očuvanjem hijerarhija iz prošlosti”, poručio je.
Turski predsjednik ukazao je i na promjene u globalnom odnosu snaga. Novi centri moći pojavljuju se u oblastima ekonomije, sigurnosti, tehnologije i diplomatije, dok se međunarodne institucije, prema njegovoj ocjeni, ne prilagođavaju dovoljno brzo tim promjenama.
Veća uloga Generalne skupštine
Erdoğan smatra da bi reforma trebala uključivati i uspostavljanje bolje ravnoteže između Vijeća sigurnosti i Generalne skupštine UN-a.
Prema njegovom prijedlogu, Generalna skupština trebala bi imati snažniju ulogu u međunarodnom odlučivanju, dok bi Vijeće sigurnosti trebalo biti odgovornije prema državama članicama UN-a.
Turska već duže vrijeme zagovara upravo takav pristup. U dokumentima turskog Ureda za komunikacije reforma UN-a opisana je kroz zahtjev za pravednijom zastupljenošću, smanjenjem privilegija Vijeća sigurnosti i jačanjem Generalne skupštine.
Erdoğan je ocijenio da događaji posljednjih decenija pokazuju kako nijedan međunarodni poredak i nijedna ravnoteža snaga nisu trajni.
Prema njegovim riječima, postojeći sistem nije uspio spriječiti nove ratove, smanjiti nejednakosti niti dovoljno brzo odgovoriti na promjene odnosa snaga u svijetu.
Ratovi, migracije i ekonomska sigurnost
U tekstu je Erdoğan posebnu pažnju posvetio i širim globalnim izazovima.
Ratovi, klimatske promjene, neregularne migracije i ekonomska ranjivost, kako je naveo, pokazuju potrebu za snažnijim institucijama, otpornijim ekonomijama i većim kapacitetima država u oblasti sigurnosti.
Istakao je i značaj sigurnosti trgovinskih, logističkih, transportnih i energetskih koridora.
Prema njegovoj ocjeni, promjene u globalnoj ekonomiji zahtijevaju i drugačiji odnos prema zemljama u razvoju. Azija ima sve veći ekonomski značaj, Afrika, smatra Erdoğan, zahtijeva veću zastupljenost u skladu sa svojim potencijalom, dok zemlje u razvoju sve glasnije iznose svoje prioritete.
Turski predsjednik smatra da veći utjecaj pojedinih regionalnih aktera treba biti praćen i većom odgovornošću u njihovim regijama.
Istovremeno, ocijenio je da se problemi pojedinih regiona ne mogu trajno rješavati isključivo metodama koje dolaze izvana.
Pristup finansiranju za zemlje u razvoju
Erdoğan je ukazao i na pitanje globalne raspodjele prihoda i pristupa finansijskim sredstvima.
Prema njegovim riječima, očekivanja da će globalizacija automatski dovesti do šireg blagostanja nisu u potpunosti ostvarena, dok su tehnološke i ekonomske zavisnosti postale nova područja konkurencije.
Zbog toga, smatra Erdoğan, međunarodni sistem mora osigurati pravedniju raspodjelu odgovornosti, ali i zemljama u razvoju omogućiti pristup finansiranju potrebnom za njihov razvoj.
Turska podržava ukidanje veta
Erdoğan je naveo da će Turska nastaviti koristiti svoje diplomatske odnose i iskustvo u multilateralnoj diplomatiji za zagovaranje reforme međunarodnog sistema.
Ankara podržava napore usmjerene ka ukidanju privilegije veta, većoj ulozi izabranih članica Vijeća sigurnosti u procesima odlučivanja i jačanju Generalne skupštine.
Erdoğan smatra da okupljanje država iz različitih dijelova svijeta oko takvih principa može povećati legitimitet međunarodnog sistema.
“U današnjem svijetu jasno je da se trajni mir ne može uspostaviti umnožavanjem blokova koji su međusobno odvojeni i koji ne razgovaraju jedni sa drugima”, naveo je.
Poruka “Svijet je veći od pet” tako ostaje jedno od ključnih obilježja turskog pristupa reformi Ujedinjenih nacija. Erdoğan je istu tezu iznosio i ranije, uz zahtjev da se smanje ovlasti Vijeća sigurnosti i ojača Generalna skupština.
Turski prijedlog, u osnovi, podrazumijeva ukidanje stalnog članstva i prava veta, rotaciju članica Vijeća sigurnosti i snažniju ulogu Generalne skupštine.
Takva reforma zahtijevala bi široku međunarodnu saglasnost i promjenu postojećeg sistema UN-a, koji je zasnovan na posebnom položaju pet stalnih članica Vijeća sigurnosti.