Direktor Fondacije Pour la Recherche Stratégique (FRS) Bruno Tertrais, vodeće francuske istraživačke grupe za pitanja međunarodne sigurnosti, i konsultant za geopolitiku na Institutu Montaigne u intervju za poljsko izdanje Newsweeka rekao je da se Amerikanci užasavaju raspada Rusije, ali da je to jedan od mogućih ishoda rata u Ukrajini.
On smatra da je najvjerovatniji scenarij završetka rata u Ukrajini kolaps ruske vojske, međutim, dodaje da Rusija nije apsolutno osuđena na propast jer njene oružane snage i dalje postoje te da se ne može isključiti da će Zapad vremenom smanjiti vojnu pomoć Ukrajini.
“Ukratko, pobjeda Ukrajine je vrlo izvjesna, ali ne 100 posto. U najboljem slučaju, to će značiti povratak na granice iz 1991. U najgorim okolnostima za Ukrajinu – na granice prije 24. februara 2022. U ovom slučaju Rusija može poraz proglasiti pobjedom. To smo već vidjeli kod autokratskih režima. Na primjer Sadam Husein je svoje patetično povlačenje iz Kuvajta prikazao kao pobjedu. Jer za pravu pobjedu, odnosno sprovođenje ciljeva koje je Rusija postavila na početku rata, Putin praktično nema šanse”, rekao je Tertrais.
Naglašava da je prvi put od dolaska na vlast Putin naišao na pravi otpor, da se njegov pokušaj da ponovo stvori posebnu sferu utjecaja oko Rusije pretvara u katastrofu te da je ruski neoimperijalizam zaustavljen.
“Bez Ukrajine Rusija će postati azijska država. Više azijska nego evropska, ionako će se njeno težište pomjeriti na istok. Vrlo je vjerovatno da ćemo se suočiti sa završetkom historijskog ciklusa koji traje nekoliko vijekova i započet je početkom 18. vijeka. Onog trenutka kada Ukrajina uđe u Evropu, Rusija je napusti. Ne samo da Rusija više neće biti imperija bez Ukrajine, već će postati azijska država. Njeno težište će se pomjeriti na istok”, smatra Tertrais.
U nastavku dodaje da će Evropljani biti prinuđeni da podignu simboličnu barijeru da bi se zaštitili od Rusije.
“Uostalom, čak i kada je Rusija oslabljena, njena moć da nanese štetu Evropi neće nestati. Dakle, narednih godina, a vjerovatno i decenija, Evropa će morati da živi bez Rusije, ne znam da li će barijera koja će nas razdvajati poprimiti materijalnu dimenziju. Vjerovatno da, vrlo je vjerovatno da će sama Evropa podići još jednu Željeznu zavjesu. Ovo je neophodna sanitarna mjera”, rekao je Tertrais.
Na pitanje šta slijedi ako Rusija bude poražena kazao je da postoje dva scenarija.
“Doba nemira, velike tuge, veoma tmurnih vremena, znamo ga iz ruske historije 17. vijeka. Ovo je moja dominantna hipoteza. A nakon ere nemira, postoje dvije opcije. Ili će Rusija postati tvrđava-država zatvorena za svijet. Nova Sjeverna Koreja, gdje će Putin (ako uspije preživjeti) ili njegovi nasljednici vladati željeznom šakom, a režim će se radikalizirati i održati stanje trajnog rata. Drugi scenario je ‘Somalija’, to je nasilje na ulicama, gdje će bande i milicije vladati ulicama. Možda će to biti u kombinaciji sa teritorijalnim separatizmom, odnosno raspadom Rusije u njenom današnjem obliku”, kazao je Tertrais.
Takav raspad bio bi kombinacija dešavanja u Rusiji 1991. godine, raspada Jugoslavije i građanskih ratova 1917. godine, što bi mogle iskoristiti susjedne zemlje Kina i Turska.
“Nemamo garancije da će, ako dođe do promjene režima u Rusiji, to biti promjena na bolje. Čak će i slaba Rusija predstavljati problem za Evropu. Osim toga, raspad imperije neće biti nepovratan. Rusija na kraju uvijek obnavlja svoju snagu, kao što je to činila nakon prevrata revolucije”, rekao je Tertrais.
Naglasio je da Amerikanci ne nastoje promijeniti vlast u Kremlju i da ih izgledi za raspad Rusije užasavaju.
“Godine 1991., Bush stariji nije želio raspad SSSR-a u tolikoj mjeri da je pozvao Ukrajince u Kijevu da ostanu u Sovjetskom carstvu. Slično tome, danas ne mogu zamisliti da Biden želi da se Rusija raspadne kao jedinstvena država. Washington vjeruje da će to biti mnogo opasnije od današnje situacije. Osim toga, haos u Rusiji značio bi da se Amerikanci ne bi mogli fokusirati na ono što im je danas najvažnije, a to je Azija”, smatra francuski analitičar.