Lideri 32 zemlje članice NATO-a postigli su dogovor na samitu u Hagu o novom pragu izdvajanja za odbranu, kojim se države saveznice obavezuju da do 2035. godine izdvajaju najmanje 5% bruto domaćeg proizvoda (BDP) za potrebe kolektivne sigurnosti.
Ovaj cilj, za koji se snažno zalagao bivši predsjednik SAD-a Donald Trump, predstavlja ključnu tačku završne deklaracije, usvojene nakon višesatnih razgovora vođenih iza zatvorenih vrata.
Generalni sekretar Alijanse Mark Rutte istakao je da je “ovo historijski korak“, te da deklaracija odražava “novo strateško okruženje i rastuće prijetnje sigurnosti saveznika“. Ipak, dokument koristi formulaciju “saveznici“, a ne “svi saveznici“, čime se ostavlja prostor za fleksibilna tumačenja, naročito u slučaju Španije, koja je predvođena premijerom Pedrom Sánchezom osigurala izuzeće uz snažno protivljenje više članica.
Prema tekstu deklaracije, 3,5% BDP-a biće usmjereno na osnovne odbrambene kapacitete i NATO ciljeve sposobnosti, dok će dodatnih 1,5% BDP-a biti namijenjeno jačanju infrastrukture, civilne otpornosti i inovacija u obrambenoj industriji. Saveznici su se također obavezali na godišnje izvještavanje i evaluaciju potrošnje.
Američki predsjednik Donald Trump, čiji je pritisak bio presudan za ovakav ishod, tokom sjednice je izjavio: „Većina saveznika ide na 5%, ali ne svi. Ne znam zašto.“ Ipak, pozdravio je činjenicu da će svi dostići bar 2% ove godine, što je doskora bio glavni NATO cilj.
Bez konkretnih obećanja za Ukrajinu
Samit u Hagu, uprkos očekivanjima istočnoevropskih članica, nije donio nova obećanja u vezi s članstvom Ukrajine u NATO-u. Učešće ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog ograničeno je na bilateralne susrete i gala večeru s nizozemskim kraljevskim parom, bez prisustva na zvaničnim sastancima lidera Alijanse, za razliku od prethodnih samita u Vašingtonu i Vilnjusu.
Iako deklaracija potvrđuje kontinuiranu podršku Ukrajini, ne sadrži konkretne brojke niti vremenske okvire, niti potvrđuje “nepovratan put“ ka članstvu. “Putanja i bilans potrošnje biće revidirani 2029. godine“, poručio je Rutte, nagovještavajući mogućnost daljih izmjena ciljeva u skladu sa geopolitičkim okolnostima.
Blaži ton prema Rusiji i izostanak Kine
Za razliku od ranijih deklaracija, Rusija se ovog puta ne opisuje kao “najveća i najdirektnija prijetnja“, već se spominje u okviru “dugoročnih izazova euroatlantskoj sigurnosti“. Također, Kina, Iran i drugi akteri koji su ranije bili označeni kao bezbjednosne prijetnje, nisu pomenuti u tekstu deklaracije, što odražava nastojanja da se izbjegne dodatna eskalacija u svjetskim odnosima.
Samit krojen po mjeri Trumpa
Prema diplomatskim izvorima, organizacija samita bila je uveliko prilagođena zahtjevima bivšeg američkog predsjednika – trajao je svega pola dana, a završni tekst ima svega pet tačaka, što je znatno manje u odnosu na 38 tačaka usvojenih na prethodnom samitu u Vašingtonu.
Ipak, deklaracija jasno potvrđuje temeljne principe saveza. “Ostajemo ujedinjeni i nepokolebljivi u našoj odlučnosti da zaštitimo milijardu naših građana, branimo Alijansu i čuvamo našu slobodu i demokratiju“, navodi se u zaključku.