Dmitrij Žirnov, zvanično obavijestio o odluci Vlade Ruske Federacije da prizna Islamski Emirat Afganistan.
Ova izjava data je u četvrtak tokom sastanka ambasadora sa afganistanskim ministrom vanjskih poslova Amirom Khanom Muttakijem.
“Tokom sastanka ruski ambasador je zvanično objavio odluku ruske vlade o priznanju Islamskog Emirata Afganistan. Okarakterisavši ovaj korak kao historijski, naglasio je njegovu ključnu ulogu u jačanju veza između Afganistana i Rusije”, saopćilo je ministarstvo na platformi X. Isti sadržaj objavljen je i na zvaničnom portalu afganistanskih vlasti Alemarah.
Afganistanski ministar vanjskih poslova pozdravio je ovu odluku, ocijenivši je kao početak nove ere pozitivnih odnosa, međusobnog poštovanja i produktivne saradnje između dvije zemlje.
Dana 17. aprila 2025. godine, Vrhovni sud Rusije je suspendovao zabranu ubacivanja talibana na zvaničnu listu terorističkih organizacija, navodeći zahtjev ruske državne tužiteljke kancelarije. Odluka, donijeta iza zatvorenih vrata i odmah stupa na snagu, predstavlja ključni korak ka diplomatskom prihvatanju režima iz Kabula.
Ruski predsjednik Vladimir Putin prethodno je javno nazvao talibane “saveznikom u borbi protiv terorizma”.
Historijski kontekst: Kako su Moskva i talibani nekada bili zakleti neprijatelji
Odnosi između Rusije i afganistanskih islamističkih boraca obilježeni su decenijama dubokog neprijateljstva, nasilnih sukoba i ideološke suprotstavljenosti.
Sve počinje 1979. godine, kada Sovjetski Savez šalje trupe u Afganistan kako bi podržao komunističku prosovjetsku vlast u Kabulu. Sovjetska invazija izaziva širok otpor među afganistanskim mudžahedinima – različitim islamističkim i plemenskim grupama koje su se borile protiv stranog okupatora pod zastavom džihada.
U tom periodu, mudžahedini su imali podršku Sjedinjenih Američkih Država, Pakistana, Saudijske Arabije i drugih zemalja, koje su ih snabdijevale oružjem, novcem i obukom.
Sovjetski Savez je, s druge strane, vodio desetogodišnji iscrpljujući rat koji je rezultirao sa gotovo 15.000 poginulih sovjetskih vojnika, stotinama hiljada ubijenih Afganistanaca i masovnim razaranjem zemlje. Taj rat je imao snažan utjecaj na destabilizaciju Sovjetskog Saveza i smatra se jednim od faktora njegovog konačnog raspada.
Nakon povlačenja Sovjeta iz Afganistana 1989. godine, nastavlja se građanski rat među afganistanskim frakcijama, a 1996. godine talibani preuzimaju vlast u Kabulu i proglašavaju Islamski Emirat Afganistan. Rusija, nasljednica Sovjetskog Saveza, nikada nije priznala tu vlast i od samog početka tretirala je talibane kao terorističku organizaciju, posebno zbog njihove povezanosti s čečenskim separatistima i drugim islamističkim grupama koje su djelovale protiv ruskih interesa u regiji.
Ruske sigurnosne službe godinama su optuživale talibane za pomaganje radikalnim grupama u Srednjoj Aziji i na Kavkazu, a Moskva je snažno podržavala Sjevernu alijansu – glavne protivnike talibanskog režima u kasnim 1990-im.
Nakon američke invazije na Afganistan 2001. godine i rušenja talibanske vlasti, Rusija je pozdravila nove vlasti i podržala međunarodne napore za rekonstrukciju Afganistana, ali je i dalje držala talibane na listi terorističkih organizacija.
Ono što nekada nije bilo ni zamislivo – da će Rusija priznati talibane kao legitimnu vlast – sada je realnost. Pragmatizam, sigurnosni interesi i suprotstavljanje Zapadu prevagnuli su nad historijskim animozitetima, pokazujući da u međunarodnim odnosima ne postoje vječni prijatelji ni neprijatelji – samo trajni interesi.