Bespilotna letjelica ušla je u zračni prostor Bugarske iz pravca Rumunije i eksplodirala u blizini graničnog prijelaza Kardam, nedaleko od strateški važnog Transbalkanskog gasovoda.
Ovaj incident, zajedno s nedavnim uočavanjima dronova iznad njemačkih vojnih baza, dodatno je pojačao strahove od prelijevanja rata iz Ukrajine na teritoriju zemalja članica NATO-a.
Nakon sjednice Vijeća za sigurnost, bugarski lider Rumen Radev potvrdio je da je dron pao i eksplodirao u polju suncokreta, ali da na svu sreću nije bilo žrtava niti oštećenja na infrastrukturi.
“Dron je eksplodirao u neposrednoj blizini graničnog prijelaza Kardam s Rumunijom”, izjavio je Radev.
Eksplozija se dogodila u subotu u 8:10 sati po lokalnom vremenu, na svega stotinjak metara od rumunske granice i oko hiljadu metara od kompresorske stanice Transbalkanskog gasovoda, koji povezuje Tursku i Ukrajinu. Nadležni organi su odmah osigurali područje, a Bugarska je najavila da će značajno pojačati nadzor granica i sigurnost oko strateških objekata. Tip drona i njegovo porijeklo za sada ostaju nepoznati.
Alarmi u njemačkim vojnim bazama
Paralelno s dešavanjima na istoku, zabrinutost raste i u Njemačkoj. Glasnogovornik njemačkih oružanih snaga saopćio je da su u četvrtak oko 22 sata uočena dva drona iznad vojne baze u Mechernichu, u pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, tridesetak kilometara od granice s Belgijom.
Na teren je odmah raspoređeno vojno osoblje, a u istragu se uključila i policija. Prema navodima njemačkih medija, baza u Mechernichu posjeduje visoko osigurana podzemna skladišta za vojnu opremu i predstavlja ključni centar za osoblje zaduženo za održavanje američkih PVO sistema Patriot.
Ovo nije bio izolovan slučaj u Njemačkoj. U utorak kasno navečer, još jedan dron je otkriven na aerodromu Leipzig/Halle, važnom civilnom i logističkom čvorištu NATO-a. Letjelica je uočena u blizini nekoliko ukrajinskih teretnih aviona Antonov An-124.
Strah od ruske eskalacije
Serija ovih incidenata širom kontinenta oživjela je rasprave i strahove da bi rat koji Moskva vodi u Ukrajini mogao uvući susjedne države članice NATO-a u direktan sukob. Također, ponovo se postavilo pitanje da li su ključne članice alijanse, poput Njemačke, spremne da se nose s novim sigurnosnim prijetnjama.
Iako njemački zvaničnici još uvijek nisu javno okrivili nijednu državu za ovosedmične incidente, pojedini političari direktno upiru prstom u Rusiju. Zvaničnici NATO-a i Evropske unije su i ranije otvoreno optuživali Moskvu za slične provokacije.
Nakon što je u julu sumnjivi ruski dron primijećen u zračnom prostoru Rumunije, Evropska komisija je ocijenila da je time “pređena još jedna linija”. Šef NATO-a Mark Rutte poručio je da “bezobzirno ponašanje Moskve predstavlja opasnost za sve nas”, dok je američki ambasador pri NATO-u Matthew Whitaker obećao da će alijansa “braniti svaki inč” svoje teritorije.
S druge strane, Rusija kategorično odbacuje ove tvrdnje. Ruska ambasada u Berlinu oglasila se u petak povodom događaja u Leipzigu, nazivajući ga “fabriciranom provokacijom” i ističući da je to samo još jedan primjer optužbi na račun Rusije bez ikakvih dokaza.