Parlament Izraela usvojio je zakon kojim se uvodi smrtna kazna za Palestince osuđene za smrtonosne napade, što je izazvalo oštre reakcije evropskih zemalja i organizacija za ljudska prava, koje tvrde da je riječ o diskriminatornoj mjeri.
Prema usvojenom zakonu, smrtna kazna postaje osnovna kazna za Palestince na okupiranoj Zapadnoj obali koji budu proglašeni krivim za namjerno izvođenje napada s fatalnim ishodom, a koje vojni sudovi kvalifikuju kao terorističke akte.
Zakon predviđa da će osuđeni biti držani u odvojenim objektima, bez prava na posjete osim ovlaštenog osoblja, dok će se pravne konsultacije odvijati isključivo putem videolinka. Egzekucije bi, prema tekstu zakona, trebale biti izvršene u roku od 90 dana od izricanja presude.
Izrael vrlo rijetko primjenjuje smrtnu kaznu, a posljednje izvršenje bilo je 1962. godine, kada je pogubljen nacistički ratni zločinac Adolf Eichmann.
Jedan od glavnih zagovornika zakona, ministar nacionalne sigurnosti Itamar Ben-Gvir, ranije je više puta izazvao kontroverze nošenjem značke u obliku omče, simbolizirajući predložena pogubljenja. On je ranije izjavljivao da bi vješanje moglo biti “jedna od opcija”, zajedno s električnom stolicom ili, kako je naveo, “eutanazijom”.
Prema izvještajima izraelskog javnog servisa KAN, nakon izmjena u parlamentarnoj komisiji, egzekucije bi se provodile vješanjem.
Zakon također omogućava sudovima da izriču smrtnu kaznu bez zahtjeva tužilaštva i bez obaveze jednoglasne odluke, već prostom većinom. Vojni sudovi na okupiranoj Zapadnoj obali dobit će ovlasti za izricanje smrtnih presuda, uz mogućnost da ministar odbrane dostavi svoje mišljenje.
Za Palestince osuđene u okviru ovog zakona, ograničava se mogućnost žalbe ili pomilovanja, dok bi osuđeni kojima se sudi unutar Izraela mogli dobiti kaznu doživotnog zatvora umjesto izvršenja smrtne kazne.
Zakon je inicirala krajnje desna stranka Otzma Yehudit, a naišao je na oštre kritike opozicije koja upozorava da bi mogao predstavljati ozbiljnu eskalaciju kaznene politike.
Vojni zvaničnici i pojedina ministarstva upozorili su da bi zakon mogao biti u suprotnosti s međunarodnim pravom i dovesti izraelske službenike u rizik od hapšenja u inostranstvu.
Neposredno prije glasanja, Ben-Gvir je u govoru iz parlamentarne sale Knesset zakon opisao kao “dugo očekivan” i “izraz nacionalnog ponosa”.
“Od danas će svaki terorista znati, i cijeli svijet će znati, da će država Izrael oduzeti život onome ko oduzme život”, poručio je on.
Nakon usvajanja, dio poslanika je proslavio odluku, dok je izraelski premijer Benjamin Netanyahu glasao za zakon, ali bez javne reakcije tokom sjednice.
Organizacije za ljudska prava najavile su pravne korake. Udruženje za građanska prava u Izraelu podnijelo je peticiju Vrhovnom sudu tražeći poništenje zakona.
Palestinska samouprava ocijenila je usvajanje kao “opasnu eskalaciju”, tvrdeći da Izrael nema suverenitet nad palestinskom zemljom i da zakon predstavlja pokušaj legitimizacije vansudskih ubistava.
Stručnjaci Ujedinjenih nacija ranije su upozorili da bi zakon kršio pravo na život i predstavljao diskriminaciju, dok je Evropska unija poručila da smrtna kazna narušava temeljna ljudska prava i zabranu torture.
Organizacija Amnesty International također je pozvala izraelske zakonodavce da odbace prijedlog, upozoravajući na diskriminatornu primjenu.
Britanija, Francuska, Njemačka i Italija izrazile su “duboku zabrinutost” zbog zakona, ocjenjujući da bi mogao narušiti demokratske principe.