Kašmir, poznat i kao “Azijska Palestina”, još jednom je u središtu međunarodne pažnje zbog eskalacije nasilja. Ova strateški važna regija bogata prirodnim resursima predmet je spora između Indije i Pakistana još od njihove nezavisnosti 1947. godine.
Sukobi su već rezultirali sa četiri rata — 1947., 1965., 1971. i 1999. godine — no trajno rješenje još nije pronađeno.
Najnovija kriza izbila je 22. aprila, kada su naoružani napadači u Pahalgamu, u indijskom dijelu Džamu i Kašmira, izveli teroristički napad u kojem je ubijeno 26 osoba, a mnogi su ranjeni. Indijski zvaničnici odmah su za napad okrivili Pakistan, što je dodatno povećalo napetosti između dviju nuklearnih sila.
Korijeni sukoba sežu u 1947. godinu, kada su se Britanci povukli s indijskog potkontinenta. Tada su muslimanska područja trebala pripasti Pakistanu, a hinduistička Indiji. Međutim, vladar većinski muslimanskog Kašmira, Maharaja Hari Singh, odlučio je priključiti se Indiji, izazvavši nezadovoljstvo među lokalnim muslimanskim stanovništvom i potaknuvši prvu indo-pakistansku vojnu konfrontaciju.
Ujedinjeni narodi su nakon rata 1947.-1949. godine predložili održavanje referenduma kako bi se odlučilo o budućnosti Kašmira, no Indija je odbila povući svoje snage s tog područja, cementirajući kontrolu nad “Džamu i Kašmirom”, dok je Pakistan uspostavio vlast nad “Azad Keširom” i Gilgit-Baltistanom.
Sukobi su se nastavili 1965. i 1971. godine, a potonji je rezultirao stvaranjem nezavisne države Bangladeš. Nakon Šimlanskog sporazuma 1972. godine, uspostavljena je Linija kontrole (LoC) koja je definirala podjelu Kašmira, no mir nije trajao dugo.
Krajem 1980-ih, u indijskom dijelu Kašmira izbile su masovne pobune protiv vlasti, uz oružane sukobe, politička ubistva i otmice. Indija je optužila Pakistan za poticanje nasilja i poslala dodatne trupe u regiju. Najopasnija eskalacija došla je 1999. godine tokom Kargilskog rata, kada su se obje zemlje, tada već nuklearno naoružane, približile opasnom rubu totalnog sukoba.
Novi talas napetosti dogodio se 2019. godine, nakon što su u terorističkom napadu u Pulwami ubijena 44 indijska policajca. Indija je odgovorila zračnim napadima na teritoriju pod pakistanskom kontrolom, a Pakistan je srušio dva indijska borbena aviona.
Kulminacija indijske politike prema Kašmiru dogodila se petog augusta 2019. kada je Indija ukinula član 370 ustava, čime je ukinuta posebna autonomija Džamu i Kašmira. Regija je podijeljena na dvije teritorijalne jedinice pod izravnom upravom središnje vlasti, a uvedene su i brojne restrikcije poput zabrane kretanja, prekida internetskih i telefonskih veza te masovnih hapšenja lokalnih političara.
Kašmir danas ostaje jedno od najopasnijih žarišta svijeta, s narodom koji i dalje sanja o samoopredjeljenju, dok ga dvije velike sile koriste kao geopolitičko oružje u svojim beskrajnim sukobima, piše Bosna.hr.