Njemačka je zajedno s Italijom 21. aprila blokirala prijedlog Španije, Irske i Slovenije za suspenziju trgovinskog sporazuma između Evropske unije i Izraela zbog navodnih kršenja ljudskih prava, rata u Gazi i nasilja izraelskih doseljenika na okupiranoj Zapadnoj obali.
Njemački ministar vanjskih poslova Johann Wadephul ocijenio je prijedlog “neprimjerenim“, navodeći da se sva otvorena pitanja moraju rješavati kroz “kritičan i konstruktivan dijalog“ s Izraelom.
Takav stav izazvao je oštre reakcije dijela javnosti i autora tekstova na Bliskom istoku, među kojima i portala Middle East Eye, koji tvrdi da Njemačka već duže vrijeme pruža političku i diplomatsku podršku Izraelu uprkos razaranjima u Gazi, nasilju na Zapadnoj obali te vojnim operacijama u Libanu i Iranu.
Autor navodi da se pojam “konstruktivnog dijaloga“ koristi kao politički okvir kojim se izbjegava ozbiljniji pritisak na Izrael, uključujući moguće sankcije ili ograničavanje saradnje. U tekstu se ocjenjuje da takav pristup nije donio konkretne rezultate niti doprinio zaustavljanju sukoba i stradanja civila.
Kritičari njemačke politike smatraju da Berlin, pozivajući se na historijsku odgovornost prema Izraelu, izbjegava direktnije mjere uprkos rastućim međunarodnim kritikama zbog humanitarne situacije u Gazi. Također se ističe da Njemačka ostaje jedan od najvažnijih evropskih saveznika Izraela unutar Evropske unije.
Prema ocjenama autora, insistiranje na “dijalogu bez posljedica“ omogućava nastavak politike koja, kako tvrdi, ne donosi promjene na terenu niti zaustavlja dalje širenje sukoba u regionu. Posebno se naglašava da evropske institucije, uprkos sve glasnijim kritikama pojedinih članica EU, i dalje ostaju podijeljene kada je riječ o konkretnim mjerama prema Izraelu.
U tekstu se zaključuje da je njemačka politika prema Bliskom istoku postala predmet sve većih polemika, naročito među organizacijama za ljudska prava i dijelom evropske javnosti, koje traže odlučnije reakcije i jasnije političke poteze povodom humanitarne krize i civilnih žrtava u Gazi.
U tekstu se dodatno navodi da je humanitarna situacija u Gazi postala jedno od ključnih političkih pitanja unutar Evropske unije, pri čemu pojedine države članice traže odlučnije reakcije prema izraelskim vlastima, dok druge insistiraju na nastavku diplomatske saradnje i dijaloga.
Autor upozorava da bi nastavak sadašnje politike mogao dodatno produbiti podjele unutar EU, ali i pojačati kritike međunarodnih organizacija za ljudska prava, koje sve češće pozivaju evropske zemlje da preispitaju svoje odnose s Izraelom u svjetlu rata i rastućeg broja civilnih žrtava.