Bivši iranski predsjednik Mahmud Ahmadinedžad, koji je vodio zemlju od 2005. do 2013. godine, ubijen je u izraelskim zračnim napadima, objavili su izraelski mediji.
Ahmadinedžad je tokom svoje političke karijere bio poznat kao radikalni konzervativac i otvoreni zagovornik antizapadne politike. Njegov predsjednički mandat obilježile su česte izjave u kojima je izražavao ekstremnu mržnju prema Izraelu.
Mahmud Ahmadinedžad, šesti predsjednik Islamske Republike Iran, obnašao je tu dužnost od 6. augusta 2005. godine. Njegovim dolaskom na vlast prekinuta je 24-godišnja tradicija prema kojoj su na čelu države bili isključivo svećenici. Prije nego što je postao predsjednik, Ahmadinedžad je bio gradonačelnik Teherana i guverner Ardabilske pokrajine. Iako je bio predsjednik, u skladu s iranskim ustavom, najmoćnija osoba u državi ostao je vrhovni vođa, ajatolah Ali Hamenei.
Tokom svog mandata, Ahmadinedžad je jačao veze s Rusijom, Venecuelom, Sirijom i zemljama Perzijskog zaljeva, dok je istovremeno bio meta kritika Sjedinjenih Američkih Država i Izraela.
U središtu međunarodnih napetosti bio je iranski nuklearni program, koji je Ahmadinedžad opisivao kao mirnodopski i nužan za zadovoljavanje rastućih energetskih potreba zemlje. Zbog toga je Iran odbijao zaustaviti obogaćivanje urana unatoč rezolucijama Ujedinjenih naroda koje su to zahtijevale. Tvrdio je da su zapadne sankcije nametnute Iranu ilegalne te je naglašavao kako će se zemlja nastaviti pridržavati pravila Međunarodne agencije za atomsku energiju (IAEA).
Na unutarnjem planu, Ahmadinedžadova vlada pokrenula je plan racionalizacije potrošnje plina kako bi smanjila državnu potrošnju nafte. Također je uveo mjere za smanjenje kamatnih stopa koje su privatne i državne banke mogle naplaćivati svojim klijentima.