Ne postoji turista koji je bio u posjeti Bursi, a da nije posjetio poznatu Zelenu džamiju i slušao mujezina Recepa Uyara dok uči ezan.
Sa munare Zelene džamije svakodnevno ezanima oduševljava lokalne i strane turiste.
Mujezin se odabire u tu službu zbog karaktera, glasa i vještina. Svrha mujezina i ezana je pozvati i upozoriti vjernike da je vrijeme molitvi.
Učenje mujezina Uyara izaziva veliko interesovanje i na društvenim mrežama. Snimao ga je veliki broj turista različitih vjera koji su bili u posjeti Zelenoj džamiji u gradu koji je sa gotovo tri miliona stanovnika četvrti grad po veličini u Republici Turskoj.
Uyar je 20 godina obavljao dužnost imama u Izmitu, da bi 2002. godine počeo raditi kao mujezin u Zelenoj džamiji.
Smatra da je ezan jedan od simbola islama.
“Cilj nam je ugostiti turiste koji dolaze iz naše zemlje, ali i cijelog svijeta u našu Bursu, Tursku, ali i pokazati naše gostoprimstvo i ljubav prema domovini, narodu, islamu i džamijama”, pojasnio je Uyar.
Podsjetio je na važnost lijepog učenja ezana i Kur'ana od osmanskog perioda do danas.
https://youtu.be/paj7pP4Do4A
Govoreći o historiji Zelene džamije, naveo je da tu tradiciju, koja seže do osmanskog perioda, pokušavaju njegovati i danas.
Uyar je kazao i da Uprava za vjerske poslove Republike Turske (Diyanet) daje veliki značaj lijepom učenju ezana i Kur'ana.
Mujezin Zelene džamije je rekao da je vidio da je među turistima koji su posjetili džamiju, a koji nisu muslimani, da nakon slušanja ezana, odlaze uplakani. Sve je to, kako je kazao Uyar, zbog zadovoljstva slušanjem ezana sa pet različitih mjesta.
Prvobitni mujezini su pozivali vjernike na molitvu sa ulica, potom sa krova džamije. Nakon što su munare postajale standardni dio džamija, mujezini su se penjali na njih, a pojavom audio tehnike u novijem dobu, mujezin uči ezan na musali, a posredstvom pojačala i zvučnika njegov glas odjekuje sa munare.
Zelena (Yesil) džamija poznata je još kao džamija Mehmeda I. To je jedan je od izvornih primjera osmanske arhitekture. Džamija je izgrađena u periodu od 1412. do 1419. godine po projektu Hadži Ivaz-paše i nalogu sultana Mehmeda I Čelebija. Arhitektonski stil, poznat kao bursanski, počinje sa upravo sa Zelenom džamijom.