Džamija Selimija, jedno od najveličanstvenijih ostvarenja osmanske arhitekture, bit će ponovo otvorena u punom kapacitetu za bogosluženje prvog dana Ramazana, nakon najopsežnije restauracije u svojoj 450 godina dugoj historiji. Ovu džamiju, koja se nalazi na UNESCO-voj Listi svjetske baštine, njen graditelj Mimar Sinan nazvao je svojim “remek-djelom“.
Restauracija džamije Selimije provedena je pod nadzorom naučnih savjetodavnih odbora i pod vodstvom Generalne direkcije za fondacije, uz naglasak na sveobuhvatnom, naučno utemeljenom pristupu očuvanju. Iako je džamija Selimija tokom radova bila djelimično otvorena za vjernike, nova faza omogućit će potpuno vraćanje bogoslužja u njen historijski prostor, dok se završni vanjski detalji privode kraju.
Naučno vođena restauracija džamije Selimije
Radovi na džamiji Selimiji započeli su u novembru 2021. godine. Za razliku od ranijih intervencija koje su bile usmjerene na pojedinačna oštećenja, ovaj put je cijela struktura sagledana cjelovito. Direktor Generalne direkcije za fondacije, Sinan Aksu, istakao je da je riječ o najopsežnijoj restauraciji džamije Selimije do sada, podsjećajući da je objekt pretrpio ozbiljna oštećenja tokom zemljotresa 1752. godine, nakon čega je više puta popravljan.
Prema njegovim riječima, aktuelna restauracija džamije Selimije u potpunosti je vođena smjernicama stručnih i akademskih tijela, s ciljem dugoročnog očuvanja njene autentičnosti i stabilnosti.
Strukturno jačanje uz očuvanje autentičnosti
Timovi su najprije radili na stabilizaciji glavne kupole džamije Selimije, uključujući ojačanja i injekcijske zahvate, te obnovu tradicionalnog olovnog pokrova. Slični radovi izvedeni su i na kupolama dvorišnih arkada kako bi se spriječilo dalje propadanje usljed vremenskih utjecaja.
Uklonjeni su raniji cementni dodaci koji nisu bili kompatibilni s izvornom konstrukcijom, a prozorski okviri od stakla i drveta temeljito su obnovljeni. Originalni drveni kapci i vrata džamije Selimije restaurirani su kako bi se zaustavilo propadanje materijala.
Unutrašnjost džamije Selimije također je doživjela značajne promjene. Moderni stakleni i pleksiglas elementi, postavljeni tokom popravke 1983. godine, zamijenjeni su historijski primjerenim staklenim sistemima, uz konstrukcije od nehrđajućeg čelika. Vanjski dijelovi, prethodno premazani bijelim cementom, obnovljeni su vodootpornim malterom koji poštuje izvorni dizajn.
Minareti – najosjetljiviji dio džamije Selimije
Posebna pažnja posvećena je minaretima džamije Selimije, koji su tokom inspekcija identificirani kao najranjiviji elementi. Četiri minareta, visoka oko 85 metara s fialama, imaju jedinstven sistem s tri balkona i tri odvojena stepeništa unutar svakog tornja.
Radovi na jačanju i sanaciji minareta su završeni, a njihova historijska silueta ostala je nepromijenjena. U džamiji Selimiji postavljen je i novotkani tepih izrađen prema originalnom dizajnu, dok su oslikani ornamenti i gipsani ukrasi u glavnoj molitvenoj dvorani pažljivo restaurirani.
UNESCO-vi standardi i ornamentika kupole
Jedno od najosjetljivijih pitanja tokom restauracije džamije Selimije odnosilo se na dekoraciju kupole. Stručnjaci su imali različita mišljenja o eventualnim izmjenama ornamentike. Ipak, odluka je donesena u skladu s UNESCO-vim standardima i pravilima pravne registracije, koji su zahtijevali očuvanje postojećih, registrovanih motiva.
Zvaničnici su naglasili da je konačna odluka rezultat akademske rasprave, a ne političke intervencije.
Džamija Selimija će, prema najavama, biti u potpunosti otvorena za vjernike prvog dana Ramazana. Nakon završetka preostalih radova na uređenju okoliša i vanjskim detaljima, planirana je i svečana inauguracija uz prisustvo državnog vrha.
Izvor: Türkiye Today