U gradu Gelsenkirchen, u saveznoj pokrajini Sjeverna Rajna-Vestfalija, provaljeno je u oko 3.300 privatnih kasa u poslovnici banke Sparkasse, a prema tvrdnjama oštećenih, gotovo sve pripadale su osobama turskog i arapskog porijekla.
Kako prenosi Anadolija, među hiljadama oštećenih nalazi se svega jedan njemački državljanin, dok su ostali mahom pripadnici migrantske zajednice.
Jedan od oštećenih, Ünal Mete, smatra da izbor upravo ove poslovnice nije bio slučajan. Prema njegovim riječima, struktura klijenata bila je lako uočljiva kroz zvanične evidencije o zakupu kasa.
“Oko 95 posto kasa koristili su ljudi stranog porijekla, većinom Turci i Arapi. U evidencijama stoje imena poput Ömer Faruk ili Ünal Mete. Ljudi dolaze sa svojim ličnim dokumentima i na taj način se jasno vidi ko koristi kase. Zbog toga vjerujem da je ovo bila svjesno odabrana meta” rekao je Mete za Anadoliju.
Dodao je da su lopovi provalili isključivo u korisničke kase, dok glavna kasa banke nije oštećena, te da su, kako tvrdi, “bez ikakvih prepreka napustili objekat“.
Banka šuti
Mete navodi da se banka nakon događaja nije obratila oštećenima niti ih informisala o daljnjim koracima.
“Godišnje plaćamo zakup da bi banka čuvala naše dragocjenosti. Banka to nije ispunila, a sada nam se govori da imamo samo osnovno osiguranje od 10.000 eura. U gotovo svim slučajevima ukradeno je mnogo više od toga” istakao je.
Oštećeni tvrde da banka od njih traži račune i dokaze o vrijednosti imovine, iako se radi o zlatnini kupljenoj gotovinom ili dobijenoj na svadbama, za šta ne postoje zvanični dokumenti.
Cihat Erdem Bostancı, koji radi u građevinskom sektoru, tvrdi da je pljačka izvedena profesionalnom opremom. “Korištena je snažna bušilica, vjerovatno promjera oko 400 milimetara. Otvorena su najmanje dva prolaza kroz zid. Samo za jedno bušenje potrebno je sat vremena, velika količina vode, električna energija i buka jačine i do 100 decibela. To je nivo buke diskoteke” rekao je Bostancı.
Prema njegovim riječima, nemoguće je da takvi radovi prođu nezapaženo, naročito imajući u vidu da se pljačka dogodila tokom božićnih praznika.
“Kod kuće ne možete izbušiti zid bez da policija dođe na vrata. Ovdje se koristi teška mehanizacija, a niko ništa ne čuje” dodao je oštećeni.
Sumnje u sigurnosne propuste
Güngör Kalın, još jedan od oštećenih, naglasio je da se u ovom slučaju nije radilo o pljački banke, već o pljački privatne imovine građana. “Izjava banke da se „raduju jer banka nije opljačkana“ za mene je uvreda. Ovdje je opljačkano više od 3.300 kasa, od čega je oko 90 posto pripadalo strancima” rekao je Kalın. Posebno je istakao činjenicu da se policijska stanica nalazi na oko 200 metara od banke, te da bi u slučaju aktiviranja alarma policija mogla stići za nekoliko minuta.
“Alarm se nije oglasio. To je neprihvatljivo. Uz to, ulazak u bankin privatni parking moguć je samo karticom zaposlenih. Ko je i kako omogućio taj pristup?” pita se Kalın.
Emre Yıldırım, čija je porodica generacijama koristila usluge ove banke, naglasio je da se radi o banci u javnom vlasništvu.
”Ovo nije privatna banka, već banka u vlasništvu države i opštine. Uprkos tome, nije bilo nijedne zvanične izjave. Niti se oglasio gradonačelnik, niti bilo ko iz gradske uprave”, rekao je Yıldırım.
Dodao je da mu je ranije odbijen zahtjev za povećanje osiguranja, uz uvjeravanja da je banka potpuno sigurna.
Oštećeni su pozvali i institucije Republike Turske da im pomognu u razumijevanju i ostvarivanju njihovih zakonskih prava.
“Ne tražimo povlastice, već da iskoristimo prava koja nam pripadaju. Ljudi su ovdje godinama radili, štedjeli i sada su ostali bez svega”, poručio je Mete.