Dok se obilježava 78. godišnjica Nakbe, masovnog protjerivanja Palestinaca tokom arapsko-izraelskog rata 1948. godine, iz Ujedinjenih nacija stiže oštra i beskompromisna poruka.
Iranski ambasador Amir-Saeid Iravani uputio je u petak snažan apel međunarodnoj zajednici, tražeći konkretnu akciju umjesto pukih izraza suosjećanja prema raseljenim Palestincima. U njegovom govoru, prenesenom putem iranske novinske agencije ISNA, jasno se iznosi stav da je vrijeme pasivnog posmatranja nepravde odavno prošlo.
Iravani je naglasio da postoji hitna potreba za međunarodnom mobilizacijom koja će se suočiti s korijenima palestinske tragedije. Umjesto diplomatskih izraza saučešća, svijet, prema njegovim riječima, mora aktivno pristupiti rješavanju izraelske okupacije i onoga što je opisao kao ekspanzionističku politiku, koja uključuje i aneksiju Jerusalema. Podrška palestinskom narodu ne smije ostati ograničena na verbalne geste, već se mora pretvoriti u stvarni pritisak koji će odbaciti pristupe koji već desetljećima ne donose ni mir ni pravdu.
Ključna rečenica iz njegovog obraćanja, koja ujedno ima i snažnu političku poruku, glasi: predaja jednostavno nije opcija. Historija će, prema njegovim riječima, pamtiti one koji su se opirali ugnjetavanju i branili slobodu te pravo na samoopredjeljenje. Istovremeno, historijski sud bit će neumoljiv prema svima koji su svojom šutnjom ili ravnodušnošću otvorili put nepravdi i patnji.
Kontekst ove izjave dodatno je opterećen razornim ratom u Gazi, zbog kojeg Ujedinjene nacije procjenjuju da je većina od prijeratnih 2,1 milion stanovnika te enklave prisilno raseljena. Humanitarna katastrofa na terenu, uz stalne izraelske operacije, čini diplomatske apele još hitnijima. Iravanijevo insistiranje na otporu dolazi u trenutku kada je sudbina miliona izbjeglica, od kojih su mnogi smješteni u kampovima agencije UNRWA, krajnje neizvjesna.
Dok iranski diplomat poziva na beskompromisnu borbu, politička stvarnost na terenu kreće se u potpuno suprotnom smjeru. Izraelski dužnosnici sve glasnije odbacuju bilo kakvu mogućnost stvaranja potpuno neovisne palestinske države, smatrajući je egzistencijalnom prijetnjom. Takav narativ dodatno zaoštrava premijer Benjamin Netanyahu koji je još u studenome 2025. nedvosmisleno poručio da palestinske države jednostavno neće biti i da se ona neće osnovati.
U takvom ozračju, gdje se pregovaračke pozicije svode na dijametralno suprotne krajnosti, riječi o predaji kao neprihvatljivoj opciji postaju više od retorike. One se pretvaraju u ogledalo bezizlazne borbe za identitet i teritorij. Dok međunarodna zajednica balansira između diplomatskih formula i nemoći pred eskalacijom nasilja, sedam i po desetljeća nakon Nakbe, pitanje palestinske državnosti ostaje neriješena rana koja i dalje krvari na Bliskom istoku.
Izvor: Logično