U Njemačkoj nikada nije živjelo više stranaca nego prošle godine – čak 10,6 miliona. Glavni razlog: sve veća imigracija iz drugih zemalja Evropske unije – posebno Poljske, Rumunije i Bugarske, prenosi njemačka štampa.
“Njemačka je useljenička zemlja, u to nema sumnje”, piše Berliner cajtung podsjećajući da se o tome u zemlji diskusije vode već decenijama.
U Njemačkoj nikada nije živjelo više stranaca nego prošle godine – 10,6 miliona ili 12,5 odsto ukupnog stanovništva (82,5 miliona). Brojke o kojima je ovdje riječ, potiču iz Centralnog registra stranaca, a Savezni statistički ured je taj koji ih redovno procjenjuje i objavljuje. Pritom se u registru nalaze samo stranci koji imaju isključivo strano državljanstvo i koji su u zemlji duže od tri mjeseca, piše dw.com.
List Velt podsjeća da je broj stranaca u Njemačkoj počeo da raste još šezdesetih godina prošlog vijeka. U međuvremenu, skoro četvrtina stanovnika Njemačke, tačnije 23 odsto, ima migrantsko porijeklo – a tu se računaju pored ljudi sa stranim pasošem i oni koji imaju dvojno ili višestruko državljanstvo, kao i osobe koje imaju samo njemačko državljanstvo i bar jednog roditelja koji je rođen bez njemačkog državljanstva.
Najveću grupu stranca u Njemačkoj čine Turci (1,48) miliona, i to je jedina grupa čiji broj kontinuirano opada – prije svega zbog toga što izmjenom zakona o državljanstvu, prije 18 godina, više Turaka uzima njemačko državljanstvo i djeca turskih roditelja rođena ovdje u zemlji, automatski dobijaju njemačko državljanstvo. Poljaci – njih 867 000 – čine drugu po veličini grupu stranaca u Njemačkoj i to je tako već godinama. A zbog vanredne situacije prethodnih godina, Sirijci čine treću po veličini grupu stranaca, i 2017. ih je u Njemačkoj živjelo 699 000.
U poređenju sa 2016. broj stranaca je porastao za 585.000 osoba ili 5,8 procenata. Broj stranca u Njemačkoj kontinuirano raste od 2009, a glavni razlog je sve veća imigracija iz drugih zemalja Evropske unije – posebno Poljske, Rumunije i Bugarske. Njih privlači njemačko tržište rada i najčešće rade u građevinarstvu, zdravstvu, u staračkim domovima i ugostiteljstvu. Međutim, mnogi od njih rade poslove ispod svoje stručne kvalifikacije, u bijednim uslovima, a često i ilegalno.
U 2017. godini bilo je registrovano oko 5,92 miliona stranaca iz država van EU. Već mnogo godina većina takvih stranca dolazi u Njemačku neregularno – odnosno bez vize, s namjerom da ovdje traži azil, odnosno radi spajanja porodice.
Broj onih koji su prošle godine tražili azil, znatno se smanjio u odnosu na 2016. godinu, prije svega zbog zatvaranja Balkanske rute i sporazuma koji je u vezi sa izbjeglicama Evropska unija sklopila sa Turskom. To je i bio cilj njemačke vlade, napominje Berliner cajtung koji takođe navodi da su u prva tri mjeseca ove godine potražioci azila najčešće dolazili iz Sirije, ali je na drugom mjestu kao zemlja porijekla Eritreja, pa slijede Irak, Nigerija, Avganistan i Iran.
Pored velikog priliva stranaca u zemlju, statističari bilježe i snažnu emigraciju Nijemaca. Samo 2016. godine 281.000 Nijemaca se preselilo u inostranstvo, dok se njih 146.000 vratilo u svoju domovinu. Dugoročno poređenje pokazuje da od 2005. više Nijemaca odlazi iz zemlje nego što se vraća. Najpopularnije zemlje među Nijemcima emigrantima su 2016. godine bile Švajcarska (17.650), SAD (12.781) i Austrija (10.283), piše Velt.