Turski državni organi s velikom pažnjom prate sve agresivnije i otvorenije nasrtaje Ujedinjenih Arapskih Emirata na Tursku, piše arapski dnevni list Al-Quds Al-Arabi, pozivajući se na izvore bliske turskoj vladi.
Turska vlada posebnu je pažnju posvetila informaciji o tajnom sastanku nekoliko lidera bliskosistočnih zemlja održanom na jahti u Crvenom moru 2015., s ciljem uspostavljanja saradnje i kooridinacije djelovanja protiv Turske, a inicijator sastanka bilo je vođstvo Emirata, naveo je izvor ovog lista.
Prošle sedmice je portal Middle East Eye otkrio informacije o tome da je američki biznismen libanskog porijekla George Nader, savjetnik Muhammeda ibn Zajeda, 2015. godine organizirao sastanak na jahti u Crvenom moru. Sastanku su prisustvovali Muhammed ibn Zajed, Muhammed ibn Selman, Abdulfettah Sisi, jordanski kralj Abdullah Drugi i bahreinski prijestolonasljednik Selman ibn Hamed. Američki biznismen je, prema MME, okupljenima predložio da formiraju savez na koji će se Sjedinjene Američke Države oslanjati u suprotstavljanju rastućem turskom utjecaju u regiji, ali i u suprotstavljanju Iranu.
U kontekstu jačanja tenzija između Ankare i Atine u Egejskom moru, Turci, također, analiziraju informaciju koja se tiče učešća Emirata u vojnim manevrima koji se trebaju održati u Grčkoj, a na kojima će, uz Emirate, učestvovati i Izrael.
Izraelski list Haaretz objavio je u utorak članak u kojem potvrđuje učešće Izraela u manevrima koji će se održati u Grčkoj, a na kojima će učestvovati Sjedinjene Države, V. Britanija, Italija, Kipar i Ujedinjeni Arapski Emirati.
Haaretz u svom članku podcratava da ovo nije prvi put da Emirati i Izrael zajedno učestvuju u vojnim manevrima.
Medijska kampanja
Emiratski i saudijski mediji sa sjedištemu Dubaiju i Abu Dabiju, ovih dana vode žestoku medijsku kampanju protiv turske. Sve je počelo odlukom o prestanku emitiranja turskih sapunica na kanalima medijske mreže MBC (sa oko dvadeset tv kanala i nekoliko radio stanica. Al Arabiya TV je dio MBC mreže). Odluka je, očito, politički motivirana i dio je plana borbe protiv turskog utjecaja u regiji, u sklopu kojeg je planirana i proizvodnja dramskih programa koji će tretirati određene historijske događaje kroz koje se Turska želi prikazati kao neprijatelj Arapa.
Medijska propaganda protiv Turske kulminirala je nakon što su turske i snage sirijske opozicije zauzele Afrin na sjeveru Sirije, kada su mediji iz MBC-ijeve mreže ugostili dvojicu lidera kurdskog YPG-a, da bi ovi govorili kako je cilj Ankare okupacija arapske teritorije, što je bilo naročito groteskno slušati od pripadnika kurdske separatističke organizacije koja se cijelo vrijeme sprema da proglasi nezavisnu državu na tlu Sirije, a koja bi uključivala i regiju Afrina.
Glasnogovornik turskog Ministarstva vanjskih poslova Hami Aksoy odbacio je optužbe emiratskog ministra vanjskih poslova Abdullaha ibn Zajeda da se Turska miješa u unutrašnje stvari arapskih zemalja, dodavši da su “svi svjesni historijskih i bratskih odnosa turske prema arapskom svijetu”. Askoy je rekao da se “optužbe Ibn Zajeda da se Turska miješa u unutrašnje stvari arapskih zemalja ne mogu shvatiti i da ne odražavaju princip dobronamjernosti u odnosima.” Istovremeno je skrenuo pažnju da su emiratski zvaničnici u proteklom periodu davali izjave kojima se kaljao ugled Turske i njena historija i odnosi sa arapskim svijetom predstavljala u krivom svjetlu.
Abdullah ibn Zajed je Tursku optužio za miješanje u unutrašnje stvari arapskih zemalja u nedjelju tokom sastanka sa egipatskim ministrom vanjskih poslova Samihom Šukrijem, spomenuvši u istom kontekstu Iran i Izrael.
Zategnuti odnosi između Turske i Emirata traju duži vremenski period. Emirati i njeni saveznici optužuju Tursku da podržava pokrete tzv. „političkog islama“, prvenstveno pokret Muslimanska braća, koje arapski režimi smatraju prijetnjom opstanku svoje vlasti, dok Ankara optužuje Emirate za upletenosti u neuspjeli vojni udar u Turskoj sredinom jula 2016. Odnosi su se pogoršali nakon zaljevske krize koja je započela u junu prošle godine kada su Emirati, Saudijska Arabija i Bahrein nametnuli ekonomsku i saobraćajnu blokadu Kataru. A istog mjeseca Turska poslala vojni kontingent u Katar, te je vrlo brzo nadomjestila katarske prehrambene potrebe uveliko smanjujući utjecaj blokade koju su navedene zemalje nametnule Kataru.