Rusija je danas obilježila 80. godišnjicu poraza nacističke Njemačke u Drugom svjetskom ratu grandioznom vojnom paradom na Crvenom trgu, kojoj su prisustvovali predsjednik Vladimir Putin i strani lideri, među kojima kineski predsjednik Xi Jinping i brazilski predsjednik Luiz Inácio Lula da Silva.
Dan pobjede, koji se u Rusiji slavi 9. maja, najvažniji je sekularni praznik u zemlji. Parada i druge svečanosti naglašavaju napore Moskve da pokaže svoju globalnu moć i učvrsti saveze koje je izgradila, tražeći protivtežu Zapadu u jeku sukoba u Ukrajini, koji traje već četvrtu godinu.
Drugi svjetski rat, poznat u Rusiji kao Veliki patriotski rat, rijetko je pitanje u podijeljenoj historiji pod komunističkom vlašću oko kojeg postoji širok konsenzus, a Kremlj koristi taj sentiment za jačanje nacionalnog ponosa i potvrdu uloge Rusije kao svjetske sile. Sovjetski Savez je u ratu izgubio oko 27 miliona ljudi, što je ostavilo dubok trag u kolektivnoj svijesti.
Govoreći na paradi, Putin je pohvalio ruske vojnike koji se bore u Ukrajini, rekavši: “Ponosni smo na njihovu hrabrost i odlučnost, na njihovu duhovnu snagu koja nam je uvijek donosila pobjedu”.
Parada je okupila više od 11.500 vojnika i više od 180 vojnih vozila, uključujući tenkove, borbena oklopna vozila i artiljeriju koja se koristi na ukrajinskom ratištu. Kao podsjetnik na nuklearnu moć Rusije, Crvenim trgom su prošli i lanseri interkontinentalnih balističkih projektila tipa “Jars”.
Avioni akrobatskih timova ruske avijacije preletjeli su iznad Crvenog trga u zbijenoj formaciji, a potom su ih pratili avioni koji su ostavljali dim u bojama ruske zastave.
Ova parada bila je najveća od kada je Moskva u februaru 2022. poslala trupe u Ukrajinu, a zabilježen je i najveći broj stranih lidera u posljednjih deset godina.
Nakon parade, Putin je rukovao s ruskim vojnim oficirima koji su predvodili jedinice, te razgovarao s grupom visokih sjevernokorejskih oficira, čak i zagrlio jednog od njih.
Prošlog mjeseca Putin je zahvalio Sjevernoj Koreji što se bori rame uz rame s ruskim trupama protiv ukrajinskih snaga, dok je Pjongjang prvi put potvrdio svoje angažovanje.
Ruske i sjevernokorejske izjave o jačanju vojne saradnje uslijedile su nakon što je Rusija saopćila da su njene trupe u potpunosti povratile regiju Kursk, koju su ukrajinske snage zauzele tokom iznenadne ofanzive prošle godine.
Ovogodišnje svečanosti bile su zasjenjene ukrajinskim napadima dronovima na Moskvu, što je izazvalo ozbiljne poremećaje u saobraćaju na glavnim aerodromima. Ruski avioprevoznik Aeroflot otkazao je više od 100 letova i odgodio preko 140 drugih dok su vojne snage odbijale napade.
Vlasti su pojačale mjere sigurnosti uoči parade, a zabilježena su i ometanja mobilnog interneta zbog elektronskih protivmjera radi sprječavanja novih napada.
Putin je 7. maja jednostrano proglasio 72-satno primirje povodom obilježavanja Dana pobjede, ali je upozorio da će ruske snage odgovoriti na svaki napad. Moskva je odbila prijedlog SAD-a za 30-dnevno primirje koje je Ukrajina prihvatila, uslovljavajući ga obustavom zapadnih isporuka oružja Ukrajini i zaustavljanjem mobilizacije, što su Kijev i njegovi zapadni saveznici odbili.
Ukrajinske vlasti su u petak izvijestile o desetinama ruskih napada u kojima su najmanje dvije osobe poginule u regijama Herson i Zaporožje, a oštećeni su brojni objekti.
Dok su se u Moskvi odvijale parade i druge svečanosti, u Lavovu na zapadu Ukrajine okupili su se deseci evropskih zvaničnika kako bi podržali osnivanje specijalnog tribunala za procesuiranje ruskih zvaničnika optuženih za ratne zločine.