Državni univerzitet u Novom Pazaru nije podnio zahtjev za akreditaciju studija bosanskog jezika, ni Komisiji za akreditaciju, ni Nacionalom savjetu za visoko obrazovanje. Ovo je za “Novosti” izjavio rektor ovog univerziteta prof. dr. Miladin Kostić, reagujući na pismo Odbora za standardizaciju srpskog jezika SANU u kome je iznijet protest protiv uvođenja bosanskog jezika u tu visokoškolsku ustanovu.
Rektor Kostić navodi da su više puta proteklih godina razgovarali sa Bošnjačkim nacionalnim vijećem o uvođenju bosanskog jezika na univerzitet, a da je poslednji obavljen u Ministarstvu prosvjete početkom godine.
“Ostalo je da se sagledaju mogućnosti i da se, ako postoji ispunjenje standarda, krene u proces akreditacije . Ali do danas niti je program spreman, niti je podnijet zahtjev. Verovatno je došlo do zabune pošto je i Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru upisan u registar kao i naš – Univerzitet u Novom Pazaru”, kaže Kostić.
Sagovornik “Novosti” ističe da na državnom univerzitetu u saradnji sa Ministarstvom prosvjete postoji program cjeloživotnog učenja za nastavnike u osnovim školama na kome se vrši obuka za metodiku bosanskog jezika i bosanski jezik. Ti nastavnici pohađaju po 16 časova iz oba predmeta, polažu ispite i dobijaju sertifikat sa kojim mogu da predaju u osnovim školama. Sertifikat je do sada dobilo oko 700 nastavnika.
U Odboru za standardizaciju srpskog jezika, međutim, tvrde da znaju da na državnom univerzitetu postoji inicijativa za uvođenje bosanskog, te da su reagovali na vrijeme.
“Reagovali smo na inicijativu koja dolazi pod pritiskom nekih političkih krugova u Novom Pazaru. Naš posao je da državi i njenim tijelima damo svoje stručno mišljenje, da ga imaju kada budu odlučivali o toj inicijativi”, kaže za “Novosti” dr. Sreto Tanasić, predsjednik Odbora.
Sa druge strane, Internacionalni univerzitet u Novom Pazaru, čiji je osnivač muftija Muamer Zukorlić, odavno je otišao korak dalje i podnio Komisiji za akreditaciju zahtjev za akreditaciju studijskog programa bosanski jezik još pre dve godine. Komisija je nedavno odbila zahtjev, pa su se žalili drugostepenom organu – Nacionalnom savjetu za visoko obrazovanje.
“Studijski program bosanski jezik i bošnjačka književnost kod nas postoji od 2002. godine, a dobijanje akreditacije biće rešeno za nekoliko mjeseci. Program do sada nije bio akreditovan zbog političkih pritisaka, koji su u međuvremenu otklonjeni”, kaže, za “Novosti” Zukorlić.
Profesor Kostić dodaje da je teško ispuniti standarde za akreditaciju nastave bosanskog. On kaže da je realnije da se u studijski program srpski jezik i književnost dodaju predmeti sa elementima bošnjačke kulture i jezika i da oni koji to završe budu kvalifikovani da predaju u školama na bosanskom jeziku, ali i to je potrebno akreditovati.
Izvor: Novosti.rs