Selma Rizvić, kćerka rahmetli prof. dr. Muhsina Rizvića, izrazila je ogorčenje zbog odluke o samoukidanju imena i loga Bošnjačke zajednice kulture (BZK) “Preporod”, koja je obnovljena 1991. godine pod vođstvom njenog oca.
Kao bivša generalna sekretarka ovog društva tokom Opsade Sarajeva, Rizvić je istakla važnost “Preporoda” za građane Bosne i Hercegovine i njihovu kulturu u tim najtežim trenucima. Najavila je pokretanje online peticije za vraćanje imena i logotipa “Preporoda”, poručivši da niko nema pravo da ukida dio njihovog identiteta.
“Nemam prava da ne reagujem na bezočni čin samoukidanja imena i loga BZK ‘Preporod’ koji su uspostavili obnovitelji 1991. godine, predvođeni mojim rahmetli ocem, prof. dr. Muhsinom Rizvićem. Kao volonter na mjestu generalnog sekretara ovog kulturnog društva u najtežim godinama Opsade Sarajeva 1992-1993. svjedok sam šta je Preporod značio građanima Bosne i Hercegovine i kakva je energija otpora i patriotizma vladala u prostorijama Društva i na kulturnim događajima koji su, uprkos granatiranju i smrti, svakodnevno organizirani. Nije ime i logo ‘Preporoda’ u srcu samo članovima ovog kulturnog društva, oni su dio našeg identiteta i NIKO nema pravo da ih na ovaj način ukida”, objavila je danas Selma Rizvić najavljujući pokretanje on-line peticije za vraćanje imena i logotipa “Preporoda”.
Rizvić je pozvala sve one koji baštine djelo obnovitelja “Preporoda” i koji se ne slažu da “Preporod” postane neimenovana kulturna zajednica sa logom koji nosi historijski problematične konotacije (više u tekstu Stava OVDJE), da im se se pridruže u borbi za vraćanje imena i loga potpisom online peticije na slijedećem linku:
https://www.ipetitions.com/…/vratite-ime-i-logo-preporoda
Na stranici on line peticije stoji:
“Nisu se bez razloga obnovitelji 1991. godine odlučili da revitaliziranom kulturnom društvu Muslimana, kasnije Bošnjaka, nasljedniku Gajreta i Narodne Uzdanice, daju ime Preporod. Takodjer su imali razlog za kreiranje novog vizualnog identiteta, koji nam je bio pratilac u teškim ratnim godinama, pa sve do danas. Bili članovi BZK Preporod ili ne, Bošnjaci su se sa ponosom identificirali sa ovom organizacijom i pratili njene aktivnosti vodjene predsjednicima Rizvićem, Durakovićem i Maglajlićem. Poslije njih su došli Filandra, Lavić i Kodrić, koji su nastavili utabanim putem promocije naše kulture i umjetnosti.
Sve do momenta kada se odjednom, bez valjanih argumenata, bez konsultacija sa Matičnim odborom, desilo ukidanje imena i loga koji su toliko godina predstavljali identitet kulture i umjetnosti Bošnjaka. Smatramo da je ovaj potez neprihvatljiv, da novi logo sadrži neprimjerene historijske konotacije i da je neodrživo da najvažnija kulturna organizacija Bošnjaka nema imena. Zbog toga zahtijevamo da se u što skorijem vremenu vrati ime i logo BZK Preporod.”