144 godine od Berlinskog kongresa: Vrijeme kada je Sandžak odvojen od Bosne

0
1377
blank

Na današnji dan 1878. godine započeo je s radom Berlinski kongres. Odlukama ovog kongresa poništene su odredbe Sanstefanskog mira, Austro-Ugarskoj je dodijeljen mandat za okupaciju Bosne i Hercegovine, a gradovi Nikšić, Kolašin, Pljevlja, Priboj, Prijepolje, Nova Varoš, Novi Pazar, Bijelo Polje, Sjenica, Novi Pazar, Berane, Rožaje i Kosovska Mitrovica, te oblasti Stari Vlah, Bihor, Kolašin, Piva, Drobnjak i Rudine, izdvojeni su iz teritorija dotadašnjeg Bosanskog vilajeta i razdijeljeni između Crne Gore, Srbije i Osmanskog carstva.

Na Berlinskom kongresu, koji je održan u junu prije tačno 144 godine, donesene su, kako priča historičar Sedad Bešlija za Al Jazeeru, odluke o prekrajanju karte Balkana, što je uspostavilo novi politički poredak koji je potrajao sve do Prvog svjetskog rata.

Pravo Austro-Ugarske da uvede svoju upravu u Bosni i Hercegovini, bilo je njen glavni dobitak u potencijalnom utjecaju na Balkanu. Odluke Berlinskog kongresa bile su takve da su, prvi put u njenoj historiji, Austro-Ugarskoj dodijeli koloniju da njome upravlja.

Ulazak Austro-Ugarske u BiH naišao je na žestok otpot domaćeg stanovništva koji je trajao tri mjeseca i odnio hiljade žrtava. Tek 1882. godine uvedena je civilna vlast. Oni koji su ostali pomirili su se sa sudbinom i prilagodili okupatoru s kojim su pronašli zajednički jezik, kako politički, tako i trgovački.

Iz Bosne i Hercegovine je u to vrijeme otišao veliki dio naroda na istok.