BOŠNJAČKI HOMER: Sandžaklija oko kog su se otimali srpski i albanski mitomani

0
2366
blank

Avdo Međedović, kao i drugi bošnjački velikani, bio je česta meta oko koje su se otimali kako srpski, tako i albanski, mitomani proglašavajući Avda i njegovo djelo srpskom, odnosno albanskom baštinom.

Ovi drugi su otišli čak korak dalje pa su na skorašnjem skupu promjenili ime Avda Međedovića i ponudili albanizirano ime Avdulah Zeneli. Učinili su to i pored činjenice da je cijelokupno njegovo djelo ispjevano na čistom bosanskom jeziku.

Srbijanska propaganda, pak, pokušala je da njegove epove svrsta u srpske epske pjesme. Međutim to im nije uspjelo jer je sam Albert Lord koji je pronašao Avda rekao da se Međedević izjašnjavao kao Bošnjak. Kada su Srbi zamolili Lorda da i on izvrši pritisak na AVDU, Lord im je odgovorio da to ne može jer se Avdo izjasnio kao Bošnjak.

Tada su Srbi definitivno odustali od Međedovića i cjelokupne oblasti narodnog epskog pjevanja iz jednostavnog razloga jer nisu mogli naći među svojim epskim pjevačima nekog ko je ravan bošnjačkom Homeru – Avdu Međedoviću.

Bošnjački epski pjesnik- pjevač Avdo Međedović – bio je krunski dokaz harvardskim istraživačima Milmanu Parryiju i Albertu Lordu u dokazivanju da je Homer kao usmenoepski aed zaista moguć, kaže profesor Šefket Krcić.

“Dakle, tu enigmu su riješili istaknuti profesori i istraživači Univerziteta u Harvardu, početkom 30-ih godina, prošlog stoljeća, koji su istraživali, razgovarali i snimili 19 epova od pjesnika Avde Međedovića, i koji su ovog nenadmašnog “Pjevača priča” (kako ga je nazvao dr. Albert Lord), vrijednovali, da je nadmašio u svojim pjevanjima jednog legendarnog Homera. Da to nisu rekli i argumentirano potvrdili vrhunski stručnjaci s Harvarda, to Bošnjaci danas ne bi mogli drugima dokazati i šire elaborirati, upravo zbog presije u kojoj žive u vrtlogu ralja između Srbije i Crne Gore”, kazao je Krcić.

Kako što ističe Krcić, nažalost, u posljednje dvije decenije, s književne scene su u vječnost otišli brojni znalci Avdovog djela, kao što su: Alija Isaković, dr. Muhsin Rizvić, dr. Mehmedalija Bojić, dr. Rasim Muminović, akademik Alija Džogović, akademik Jašar Redžepagić, književnik Zaim Azemović, dr. Munib Maglajlić, koji su ostavili značajne rasprave i studije o ovom stvaraocu, ali one su rasute po brojnim časopisima i zbornicima.

Međedovićevim epom, američki profesori su riješili tzv. homersko pitanje, tvrdi Krcić. Kako su istraživači zapazili, u više od 100.000 stihova, Avdo Međedović je predstavio sasvim inovativan doživljaj bošnjačkog epskog svijeta.

Izvor: Sandzacke.rs