Skupština Srbije u sredu je usvojila izmjene i dopune Zakona o nacionalnim vijećima nacionalnih manjina i Zakona o zaštiti prava i sloboda nacionalnih manjina.
Usvojenim izmjenama Srbija će, smatra predlagač republička Vlada, poboljšati već dobru zakonsku regulativu i pripadnicima manjina omogućiti dodatnu zaštitu individualnih i kolektivnih prava. Izjmene Zakona o nacionalnim vijećima važni su i zbog izbora za nove sazive nacionalnih vijeća koji se očekuju na jesen. Tokom skupštinske rasprave, od poslanika bošnjačke nacionalnosti najviše kritika na usvojena rješenja uputio je poslanik SDA Enis Imamović.
Čini se da ste, među poslanicima bošnjačkih stranaka, bili najoštriji kritičar predloženih izmjena Zakona o nacionalnim vijećima i o pravima nacionalnih manjina. Zatražili ste i njihovo povlačenje. Šta su vaše osnovne zamjerke?
– Povlačenje ovih zakona je jedini izlaz iz situacije u kojoj ova vlast i vladajuća većina pokušavaju da nametnu katastrofalne zakone po kojima nacionalne manjine treba da ostvaruju svoja individualna i kolektivna prava garantovana Ustavom, a koja su uskraćena upravo lošim zakonima, poput ovih. Mi smatramo da je neophodno stvoriti mehanizme prema kojima bi se Bošnjacima osiguralo učešće u javnom životu i ravnopravna zastupljenost u svim državnim organima poput policije, sudova, tužilaštava, vojske, inspekcija… ali i upotreba jezika i pisma, obrazovanje na maternjem jeziku uz propisivanje kazni za one koji krše zakone o nacionalnim manjinama, a upravo to i još mnogo više je propušteno da se uredi ovim prijedlozima zakona. Sam način na koji je Vlada došla do ovakvih prijedloga predstavlja kršenje zakona i pravilnika, što je i ministar Ružić potvrdio, međutim to ovu vladajuću većinu ne zanima, oni koriste činjenicu da u parlamentu imaju većinu glasova i ne zanima ih šta su životne potrebe onih na koje se zakoni odnose. Mi smo tražili da se u zakonima stvore stabilni mehanizmi za rješavanje nagomilanih problema svih manjina, a posebno Bošnjaka. S obzirom da je Vlada, prilikom donošenja akcionog plana za manjine u okviru pregovora za pristupanje Srbije EU odbila da u Akcioni plan stvori mehanizme za rješavanje vitalnih problema Bošnjaka, smatrali smo da su ovi zakoni nova šansa, međutim i ona je što se tiče Bošnjaka propuštena i to na najgrublji način, ignorisanjem i odbijanjem svih zahtjeva legitimnih predstavnika Bošnjaka. Isti pristup je primjenjen i u grupi za pisanje zakona.
Nadležni tvrde da su predložene izmjene dobile široku podršku i da je njihov cilj poboljšanje već solidnih rješenja. Čini se da se BNV jedini oštro protivio rješenjima Radne grupe. Zašto su samo Bošnjaci protiv, ostali za? Ili je možda takav utisak pogrešan?
– Nije tačno da su dobili široku podršku, to govori i broj amandmana koje su podnijele sve manjinske partije nezadovoljne nametnutim zakonskim rješenjima, uključujući i one koje su dio vladajuće većine. Kao legitimni predstavnici Bošnjaka protivimo se svakom rješenju koje umanjuje ili otežava korišćenje prava i sloboda garantovanih Ustavom, a ovi zakoni su definitivno još jedna takva prepreka. Propuštena je šansa da se u ovim zakonima konačno definiše status nacionalnih savjeta, te njihova prava i obaveze u oblastima za koje su zaduženi.
Ministar Ružić vam je odgovorio da Radna grupa “nije fontana želja”. Da li ste time zadovoljni?
– Smatram da ova Radna grupa ipak jeste “fontana želja“ ali želja većine da nametne manjinama ova katastrofalna rješenja. Ja nikako ne mogu biti zadovoljan nametanjem, uz to što mi predsjedavajući parlamenta nije dozvolio repliku na to izlaganje ministra Ružića.
Od ukupno 26 članova Radne grupe, nacionalne manjine su imale pet svojih predstavnika i na taj način nisu predstavljali nikakav faktor niti su imali bilo kakav uticaj, niti je učešće predstavnika nacionalnih manjina dalo očekivani rezultat jer u takvom odnosu u Radnoj grupi to praktično nije bilo ni moguće. Pored toga, radna grupa kojom je rukovodio državni sekretar je prekršila pravilnik jedinstvenih metodoloških pravila za izradu propisa koji nalaže da ako se više od polovine članova osnovnog zakon mijenja, odnosno dopunjuje, treba donijeti novi zakon. To uređuje i Zakon o Narodnoj skupštini. Izmjenama i dopunama Zakona o pravima i slobodama nacionalnih manjina mijenja se ukupno 20 članova osnovnog teksta zakona od ukupno 25 članova koliko ovaj zakon ima, uz dodavanje šest novih članova, pa je shodno moralo pristupiti donošenju potpuno novog zakona, jer tako nalažu važeći propisi u Republici Srbiji.
Izbori za nacionalne savete se očekuju na jesen. Da li će SDA na njima učestvovati i hoće li Sulejman Ugljanin, predsjednik BNV, biti nosilac vaše liste?
– O tome još uvijek nije bilo riječi u stranci. Zakoni po kojima se i ovi izbori organizuju su pisani tako da SNS i Vučić preko svojih saradnika Bošnjaka što lakše uzurpiraju BNV i tako ućutkaju legitimne predstavnike Bošnjaka u borbi za ostvarivanje svih individualnih i kolektivnih prava.
Bošnjačko nacionalno vijeće kao najviše predstavničko tijelo Bošnjaka ima veoma važnu ulogu u procesu evropskih integracija, a ujedno i jak zaštitni mehanizam preko kojeg se skreće pažnje domaćoj i međunarodnoj javnosti na neprijateljski odnos države i Vučićevog režima prema Bošnjacima. Zakoni koje je skupština usvojila pisani su sa ciljem da olakšaju SNS-u kontrolu svih nacionalnih vijeća.
Sandžak se pojavio i u novom „prepucavanju“ Beograda i Prištine, nakon izjave Redžepa Hotija da bi Kosovo, u slučaju neke nove teritorijalne podele, moglo da “uzme” Sandžak. Kako to komentarišete?
– Ne želim da komentarišem niti da učestvujem ni u čijim “prepucavanjima”. Sandžak je važan istorijski i geopolitički centar, u njemu vijekovima u harmoniji žive četiri naroda i tri religije, pa je kao takav svima zanimljiv, ali najzanimljiviji i najvažniji je nama koji u njemu živimo. Zato se mi zalažemo da Sandžak dobije visok stepen autonomije koji će svim njegovim građanima omogućiti da sami upravljaju sistemom u kojem žive.