Ured za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća, koje okuplja bošnjačka vijeća iz Bosne i Hercegovine (Vijeće Kongresa bošnjačkih intelektualaca), Crne Gore (Bošnjačko vijeće u Crnoj Gori), Srbije (Bošnjačko nacionalno vijeće u Srbiji), Sjeverne Makedonije (Bošnjačko nacionalno vijeće Sjeverne Makedonije), Hrvatske (Koordinacija bošnjačkih županijskih vijeća Republike Hrvatske), Sjedinjenih američkih država i Kanade (Kongres Bošnjača Sjeverne Amerike) i Kosova (bošnjački predstavnici u Konsultativnom vijeću zajednica pri Kabinetu predsjednika Kosova), održali su 10. redovnu sjednicu 29.07.2023. godine u Rožajama u Crnoj Gori.
Domaćin sjednice Ureda je Bošnjačko nacionalno vijeće u Crnoj Gori.
Sjednicom je predsjedavala predsjedavajuća Ureda prof.dr. Misala Pramenković (predsjednica BNV u Srbiji) i izvršni sekretar Ureda mr.sc. Emir Zlatar (VKBI BIH) te članovi Ureda: Suljo Mustafić i Mirsad Rastoder (BVuCG), dr.sci. Fuad Baćinanin (BNV u Srbiji), mr.sc. Edhem Bičakčić (VKBI BiH), Dževad Hot (BNVSRM), dr.sci. Mirela Imširović (KBSA), Almedin Fejza, Dževahira Koljenović i Agim Ferati (bošnjački predstavnici KVZ Kosova) i putem skaypa Kadro Kulašin (KBŽVRH).
Ured za koordinaciju bošnjačkih nacionalnih vijeća predstavlja prvi institucionalni okvir povezivanja i saradanje relevantnih bošnjačkih organizacija nakon disolucije SFRJ čiji je primarni zadatak harmonizirati i zaokružiti temeljne elemente bošnjačkog identiteta u oblastima jezika, književnosti, obrazovanja, historije, geografije, likovnog, muzičkog, umjetničkog i kulturnog naslijeđa općenito, simobola bošnjačkog naroda, kao i praćenje i unapređenje položaja i statusa Bošnjaka u državama gdje egzistiraju bošnjačka vijeća. Predstavnici bošnjačkih nacionalnih vijeća informisali su jedni druge o aktivnostima, radu i posebno položaju Bošnjaka u svim državama gdje su uspostavljena bošnjačka vijeća.
Ured za koordinaciju odlučio je da će se centralna svečanost obilježavanja tridesete godišnjice obilježavanja vraćanja narodnog imena Bošnjak i bosanskog jezika, koje je utemeljeno Rezolucijom na I Bošnjačkom Saboru održanom 27/28. septembra 1992. godine, održati u Crnoj Gori pod domaćinstvom Bošnjačkog vijeća u Crnoj Gori 27. i 28. septembra 2023. godine.
Imenovanje Organizacionog odbora
Ured je imenovao Organizacioni odbor koji ima zadatak obaviti pripreme, organizaciju i održavanje Konferencije bošnjačkih organizacija, ustanova i institucija koja se planira održati u zadnjem kvartalu 2024. godine u Sarajevu. Konferencija treba dati odgovore ali i otvoriti mnogobrojna otvorena pitanja koja se tiču prava, statusa i identitetskih pitanja bošnjačkog naroda kao cjeline.
Ured stoji na stanovištu da je u Bosni i Hercegovini neophodno insisirati na provedbi svih presuda Evropsksog suda za ljudska prava iz Strazbura apelanata iz Bosne i Hercegovine, insistirati kod domaćih i međunarodnih predstavnika da se temeljne reforme u Bosni i Hercegovini provode na odredbama Rezolucije Skupštine Vijeća Evrope broj 1513, jer svi građani u Bosni i Hercegovini, pa tako i Bošnjaci kao najbrojniji narod u BiH, imaju pravo na dostignute demokratske stečevine koje važe u bilo kojoj državi članici Evropske unije.
Bošnjačka vijeća stoje na stanovištu da se sve države nastale disolucijom SFRJ trebaju urediti kao države punih ljudskoh prava i sloboda, gdje pojedinac-građanin treba imati pravo na konzumiranje svih prava i obaveza iz Univerzalne deklaracije o ljudskim pravima i temeljnim slobodama, svakako uvažavajući kolektivna prava svakog od naroda, posebno u oblastima temeljnih identitetskih pitanja.
“Ured stoji na stanovištu da sve države regiona, a koje to danas nisu, trebaju postati punopravne članice Evropske unije i NATO alijanse, za šta će se bošnjačka vijeća zdušno zalagati.
Bošnjaci kao narod vratili su se na listu evropskih naroda gdje historijski pripadaju više od jednog milenijuma, što je u XXI stoljeću ovjereno i potvrđeno izjašnjavanjem građana u svim našin državama na popisima stanovništva da su Bošnjaci, te se smatra potpuno besmislenim i neodgovornim otvarati bilo kakva pitanja o bošnjačkom narodnom i nacionalnom identitetu i dovoditi ih u kontekst i upoređivanje sa državotvornom pripadnošću Bošnjaka u državama čiji su građani ili državljani.
Historijski kontekst, nebrojeni dokumenti i činjenice, je po ovim pitanjima dao jasne i nedvosmislene odgovore – Bošnjaci su autohtoni, unikatni i nedjeljiv evropski narod, bez obzira u kojoj od međunarodno priznatih država danas žive. Historijska zemlja Bosna, koja je u proteklom milenujumu mijenjala svoje granice, državno-politički status i međunarodno pravni subjektivitet sasvim jasno jeste postojbina dobrih Bošnjana, Bošnjaka”, navodi se u saopštenju.
Domaćini iz BVuCG organiziralu su posjet Plavu i Gusinju gdje su se članovi Ureda upoznali sa kulturnom baštinom Bošnjaka na ovom prostoru, te imali susret sa bošnjačkim funkcionerima koji od lokalnog nivoa (općina) do Skupštine i Vlade Crne Gore participiraju u političkom životu Crne Gore.