Najmanji primjerak Kur'ana, svete knjige muslimana, nalazi se u muzeju u jordanskom gradu Al-Saltu, zapadno od glavnog grada Amana.
Jordanac Ibrahim Ahmed Nevvar čuva najmanji primjerak Kur'ana u Muzeju narodne baštine, koji je sam osnovao. Najmanji primjerak Kur'ana privlači pažnju vjernika, kao i ljubitelja antike, kulturne baštine i kolekcija.
Ljubav prema skupljanju i čuvanju predmeta koji predstavljaju vrijednost kulturne baštine navela je Nevvara (62) da osnuje muzej skroman sa svojim sadržajima i opremom, ali svakako bogat kulturnim dobrima.
Nevvar je rekao da mali muzej koji je osnovao uključuje 25.000 predmeta kulturne vrijednosti u gradu Al-Saltu, a njihova historija seže do početka 20. stoljeća.
Najmanji Kur'an dug 2,5, širok 1,5 centimetara
Nevvar je iz male kutije izvadio a potom pokazao vrlo mali primjerak Kur'ana sa zelenim omotom, te kazao:
“Najmanji Kur'an na svijetu je u našem muzeju. Dugačak je 2,5, a širom 1,5 centimetara.”
Navodeći da je ranije poznati najmanji poznati primjerak Kur'ana bio širok 1,75 centimetara i dugačak 2,5 centimetra, Nevvar je skrenuo pažnju da je primjerak Kur'ana u njegovom muzeju ipak manji.
Nevvar je također dodao kako datum štampanja kopije Kur'ana nije napisan, te navodi kako su stranice pažljivo numerisane i ukrašene finim ornamentima.
“Mushaf-i sherif je štampan na tankim i vrlo malim papirima sa malim slovima koliko je to bilo moguće. Kur'anski ajeti se mogu čitati samo uz pomoć lupe”, pojasnio je.
Stariji od 100 godina
Nevvar je otkrio također da je Kur'an dobio od jednog od stanovnika grada 1980. godine, da je ta osoba i danas živa, te kako je Kur'an naslijedila od svog oca.
Dodajući također da je 1980-ih godina o ovom Kur'anu pisano mnogo tekstova, Nevvar je rekao:
“Stručnjaci kažu da je primjerak objavljen s početka 20. stoljeća. Pretpostavljam da ovaj Kur'an ima historiju dužu od stotinu godina. Oni koji poznaju historiju papira potvrđuju da je papir visokog kvaliteta, a izrada i štampa su takođe umjetnički pripremljeni. Zanatlije kažu da je moguće da su ga štampali Turci ili Iranci.”
Izvor: Anadolija