Predsjednica Republike Hrvatske Kolinda Grabar-Kitarović izjavila je da njena zemlja želi uspjeh Bosne i Hercegovine na putu ka članstvu u Evropskoj uniji (EU).
“Bosnu i Hercegovinu želimo vidjeti kao zemlju koja ostvaruje napredak na putu ka članstvu u EU, zemlju kandidata koja uspješno vodi pregovore o članstvu kao i zemlju s aktivnim Akcionim planom (MAP) za članstvo u NATO-u. Turska i Hrvatska kao članice NATO-a mogu zajednički raditi na podršci BiH u tom kontekstu, u kontekstu NATO-a”, izjavila je Grabar-Kitarović.
Hrvatska predsjednica je podsjetila na značajnu ulogu Hrvatske i Turske kada je riječ o podršci BiH u vidu određenih ranijih posredovanja i olakšica.
“Sada je vrijeme da radimo to isto. Zemlja (BiH, op.a.) je ušla u jedan period stagnacije”, kazala je Grabar-Kitarović.
Grabar-Kitarović je napomenula ”BiH, nažalost, gubi pažnju velikog broja zemalja članica Europske unije”.
“Ljudi se uglavnom čine zadovoljnima mirom ili bar ‘prividnim mirom’ koji trenutno vidimo. Međutim, situacija se u jednom momentu može zakomplicirati iz sigurnosnih ili ekonomskih razloga. Zemlji je potrebna povoljna atmosfera koja bi omogućila ekonomski, politički i napredak u drugim oblastima poput provođenja reformi, a sve u korist građana Bosne i Hercegovine. Kao što znate, u Bosni i Hercegovini će ove godine biti održani izbori. Trenutna situacija u vezi sa novim izbornim zakonom je neizvjesna.
Zajedno s Turskom možemo doprinijeti dogovoru prije svega između Hrvata i Bošnjaka u Federaciji BiH, ali i sva tri naroda u BiH. Moramo je podupirati kao suverenu, teritorijalno integriranu državu, ali to zaista zahtijeva političku emancipaciju koju smo čekali da državne institucije poduzmu kako bi bile u mogućnosti donijeti odluke u ime naroda”, pojasnila je Grabar-Kitarović.
Ocjenjujući rad Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju, koji je nakon više od dvije decenije završio sa radom, Grabar-Kitarović je kazala kako podržava pravdu za žrtve i kažnjavanje odgovornih za zločine.
“Mi smo bili jedna od zemalja koje su se zalagale za otvaranje Međunarodnog krivičnog suda za bivšu Jugoslaviju i jedan od njegovih osnivača, jer smo željeli da žrtve dočekaju pravdu, a pojedinci osude za zločine za koje su se teretili”, rekla je hrvatska predsjednica.
U generalnom smislu, smatra Grabar-Kitarović, “Haški tribunal je bio uspješan u svom radu, ali je imao i više manjkavosti pa je zbog administrativnih procesa njegov rad usporen i to je bio razlog zbog kojeg sve žrtve nisu mogle dobiti pravdu pred tim sudom”.
Kako je kazala, sa zatvaranjem Haškog tribunala zatvorena je i jedna stranica u povijesti te napravljen korak ka budućnosti kompromisa i rješavanja problema. Grabar-Kitarović smatra da kada su u pitanju zločini, djela pojedinaca ne trebaju biti poistovjećivana sa nekom zemljom ili narodom.
Govoreći o izgradnji Pelješkog mosta, Grabar-Kitarović je kazala da su nadležne institucije Hrvatske u kontaktu sa onima u Bosni i Hercegovini.
“Važno je podvući da most nema veze s bilo čime što je protiv Bosne i Hercegovine ili bilo kojeg naroda. Ne radi se o zaobilaženju Bosne i Hercegovine, jer je Hrvatska duboko uključena u stabilizaciju naše susjedne zemlje s kojom dijelimo hiljadu kilometara dugu granicu”, rekla je Grabar-Kitarović.
Podsjećajući na podršku Turske u vrijeme proglašenja nezavisnosti Hrvatske Grabar-Kitarović je kazala kako je “Turska bila uz Hrvatsku kada je bilo najteže i kada je bilo vrlo malo prijatelja”.
Dodala je kako će Hrvatska nastaviti biti prijatelj Turskoj u EU i NATO-u. Pohvalila je i ulogu Turske kada je riječ o rješavanju pitanja sirijskih izbjeglica, te podsjetila kako je migrantski val 2015. i početkom 2016. zahvatio i Hrvatsku. Istaknula je kako je i sporazum o readmisiji izbjeglica koji su Turska i EU postigle 18. marta 2016. godine važan i za tu zemlju.
Osvrnuvši se na odnose sa Turskom, predsjednica Hrvatske izjavila je kako postoji potencijal za poboljšavanje bilateralnih odnosa.
Grabar-Kitarović je podsjetila na Erdoganovu posjetu Zagrebu 2016. godine tokom koje je razgovarano o bilateralnoj saradnji. Istakla je kako se i na međunarodnim sastancima imala priliku susresti s turskim predsjednikom.
“Smatram da s predsjednikom Erdoganom trebamo održati i više sličnih sastanaka kako bismo razgovarali o bilateralnim odnosima i kako pojačati saradnju na polju ekonomije, obrazovanja i kulture”, istaknula je, između ostalog, Grabar-Kitarović.