Nikav pogrom se neće dogoditi, rekao je Aljbin Kurti, premijer Kosova, u Prištini, u srijedu, 24. avgusta, na konferenciji za novinare koju je održao nakon sjednice Vlade.
“Sve te priče o upotrebi sile, pogromima, likvidaciji Srba, su pokušaji da se strahom vlada nad Srbima na Kosovu. Ali, Srbima na Kosovu je bolje na Kosovu nego u Srbiji. Kosovo je demokratska drzava, dok Srbija je autokratija gdje nema slobode medija”, kazao je Kurti odgovorajući na pitanje novinara.
Aleksandar Vučić, predsjednik Srbije, je 15. avgusta uputio poruku kosovskim zvaničnicima aludirajući na navodni plan da se izazove nasilje na sjeveru Kosova.
“Nemojte da računate da možete da izvedete pogrom i protjerivanje našeg stanovništva”, rekao je on tada.
Vučić je, inače, u više navrata tvrdio da kosovske vlasti planiraju da izazovu nasilje na Kosovu, ali nije iznosio dokaze ili detaljnije informacije za takve tvrdnje.
Kurti tvrdi da Srbija nije bila konstruktivna u Briselu
Kurti je demantovao navode da je delegacija Srbije bila konstruktivna na sastanku u Briselu 18. avgusta.
Iznoseći izvještaj o sastanku u Briselu na sjednici Vlade Kosova u Prištini, podvukao je da prijedloga druge strane nije bilo.
“U Briselu nije bilo konstruktivnog angažmana, niti konkretnih prijedloga srpske strane”, rekao je Kurti i dodao da je četiri konkretna prijedloga oko ovih pitanja dao Miroslav Lajčak, specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog.
Tvrdi i kako je kosovska strana bila otvorena za razgovore u Briselu ali da je “druga strana napustila zgradu”.
Kurti je naveo i kako su dvije strane 18. avgusta u Briselu pristale da ne iznose detalje kako ne bi došlo do eskalacije krize, te dodao da se “nisu svi pridržavali toga”.
Šta je prethodilo?
Susret u Briselu organizovan je u cilju spuštanja tenzija između dvije strane kroz dijalog koji moderira Evropska unija. Tenzije su naglo narasle nakon pokušaja Vlade Kosova da 1. avgusta primijeni odluke o dokumentima i na sjeveru Kosova, većinski naseljenim srpskim stanovništvom.
Riječ je o odlukama o preregistraciji vozila na RKS tablice, umjesto onih tablica koje su izdate u Srbiji, i izdavanju državljanima Srbije ulazno/izlaznog dokumenta.
Nakon što je lokalno srpsko stanovništvo na to odgovorilo podizanjem barikada, Vlada Kosova odložila je realizaciju odluke, koju inače Srbija shodno primijenjuje za građane Kosova još od 2011. godine, za 1. septembar.
Kurti ne mijenja stav o tablicama
Kurti je podvukao da se statusno neutralne KS tablice ne mogu vraćati, odnosno da je automobile moguće preregistrovati samo u RKS – Republika Kosovo.
Kada je riječ o izdavanju ulazno\izlaznih dokumenata, kosovski premijer je naveo kako bi najbolja opcija bila se oni potpuno izbace, kako za državljane Kosova prilikom ulaska u Srbiju, tako i za srpske državljane koji ulaze na Kosovo.
“Ukoliko ih bude na jednoj strani, mora ih biti i na drugoj”, poručio je Kurti.
Premijer Kosova je rekao da je odlaganje odluke o preregistraciji i reciprocitetu o ličnim dokumentima na 30 dana bio veliki ustupak. On je tako odgovorio na pitanje novinara da li postoji mogućnost da se odluka ponovo odloži.
Da li će ponovo biti barikada?
Kurti je izrazio nadu da će Srbi na sjeveru prihvatiti odluku Vlade Kosova i preregistrovati svoje automobile, ali nije isključio mogućnost da se ponovo podignu barikade.
“Te barikade u prošlosti nikada nisu bile uspostavljene od strane građana, nego su došle odozgo, najprije sastanci u Beogradu i Raški, pa onda ilegalne strukture postaju na ulici kriminalne bande koje postavljaju barikade i žele da zabarakadiraju sjever“, rekao je Kurti.
Podvukao je da putevi nisu privatna svojina i da niko ne može da postavlja barikade.
“Barikade nisu bile uspostavljene kao protest, nego kao vojne barikade sa naoružanim licima, koji su pucnjima upozoravali da se ne približavaju tim barikadama”, dodao je.
Šta je Kosovo još predložilo?
Kosovski premijer je poručio i da je, prema ranije utvrđenoj agendi, na prošlosedmičnom sastanku u Briselu trebalo da se govori o konačnom sporazumu sa Srbijom i aktuelnim pitanjima.
Naveo je kako je Kosovo predalo dokument sa šest tačaka, koje bi trebao da sadrži konačni sporazum o normalizaciji odnosa.
Neke od tih tačaka se odnose na međusobno priznanje, suočavanje sa prošlošću, saradnju između zemalja.
Opširnije na Radio Slobodna Evropa.